Proljetni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počinje sutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Na dnevnom redu biće razmatrani ključni globalni izazovi, uključujući usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promene i trgovinske tenzije.
Ovaj sastanak okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, parlamentarne članove, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike, koji će diskutovati o pitanjima od globalnog značaja, uključujući ekonomsku perspektivu, iskorjenjivanje siromaštva i efikasnost međunarodne pomoći.
Jedan od ključnih trenutaka biće objavljivanje Svjetskih ekonomskih izgleda 22. aprila u 9:00 sati po lokalnom vremenu, što predstavlja detaljnu analizu globalne ekonomske situacije. Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zajedno sa zamjenicom direktora MMF-a Petjom Kojevom-Bruks i direktorkom odjeljenja za istraživanje Deniz Igan.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere. Usled rastućih trgovinskih tenzija, MMF će smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za 2025. godinu, ali se ne očekuje globalna recesija.
Diskusija će obuhvatiti i pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promene, uz inicijative kao što je partnerstvo sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.
Očekuje se ministarska diskusija o budžetskoj podršci Ukrajini, dok će se teme kao što su zapošljavanje, strukturne promene i rodna ravnopravnost na tržištima rada takođe biti u fokusu.
Na sastanku će, pored Kristaline Georgieve, direktorke MMF-a, govoriti i predsjednik Svjetske banke Adžaj Banga, koji će predstaviti reforme unutar Svjetske banke i ubrzanje procesa odobravanja zajmova. Banga će takođe najaviti novu platformu za garancije zajmova i osiguranja, s ciljem da se do 2030. godine poveća iznos garancija na 20 milijardi dolara.
Sastanci će biti održani u prisustvu brojnih visokih političkih i finansijskih zvaničnika iz cijelog sveta, uključujući generalnog sekretara UN Antonia Gutereša.
