Litanija gubitaka. Tako su američki novinari ujesen prošle godine počeli opisivati događaje unutar Credit Suissea, ogromne švicarske banke koja ovih dana opet hoda po žici. Propast tog diva, koji je smatran investicijskom bankom prvog reda, dodatno bi potresao svijet finansija nakon munjevitog kolapsa američke banke Silicon Valley, koja je krahirala u samo 48 sati
Silicon Valley Bank (SVB) i Credit Suisse (CS) nisu baš uporedive. Švicarska banka je, prema prošlogodišnjim podacima, barem dva i po puta veća od SVB-a, koji je imao oko 160 milijardi američkih dolara imovine te oko 8.000 zaposlenih. CS zapošljava više od 50.000 ljudi širom svijeta.
Veza s bugarskim narkokartelom
CS je isto tako daleko više involviran u kreditiranje i upravljanje imovinom širom svijeta, posebno u Evropi, dok je SVB većinu novca plasirao na američko tržište i u tehnološki sektor. Dok se bankrot SVB-a odigrao preko noći i posljedica je podizanja ključnih kamatnih stopa u SAD-u te pogrešnih ulaganja u obveznice, u CS-u se "kuha" od sredine 2021., kad je banku potreslo nekoliko skandala.
Prvo se otkrilo da su uložili čak 10 milijardi dolara u vrijednosne papire Greensill Capitala, koji je bankrotirao, zbog čega su klijenti CS-a izgubili tri milijarde dolara. Samo mjesec kasnije otkrilo se da je banka uložila i u posrnuli Archegos Capital, zbog čega su izgubili još 4,7 milijardi dolara.
Propala banka Silikonske doline: Svi depoziti oduzeti
Početkomfebruara 2022. CS je osuđen u Švicarskoj zbog povezanosti s bugarskim narkokartelom, za koji su prali novac. Kazna je bila blaga - uplata 15 milona franaka u švicarski državni budžet.
Istog mjeseca u javnost cure podaci o 30.000 klijenata banke koji su na računima imali više od sto milijardi franaka. U šarolikom društvu bilo je trgovaca ljudima i drogom.
Krajem februara počinje rat u Ukrajini, Švicarska uvodi sankcije Rusiji, a bankari CS-a navodno uništavaju dokumente koji dokazuju kreditiranje i povezanost s ruskim oligarsima. Sve to rezultira još jednom istragom. U spomenutom periodu, zbog svih skandala i velike reputacijske štete, dionica banke pada s 13 na današnjih jedva dva franka ili 83 posto!
Zakašnjeli finansijski izvještaji
Ali tu problemima nije kraj. Nakon što su klijenti na prijelazu godine povukli stotinjak milijardi dolara vrijedne depozite banka je objavila da kreće u restrukturiranje, prodaju imovine i privlačenje svježeg kapitala da bi opet stala na noge. Novi šok dogodio se danas, kada su objavili da su u financijskim izvještajima (koje su u SAD-u zakasnili predati) pronašli velike "materijalne nedostatke" u 2021. i 2022. godini.
Ti "materijalni nedostaci" vjerojatno su prikriveni gubici, precijenjena imovina ili neka računovodstvena zavrzlama koja krije nove "kosture u ormaru". Zvanično se ne zna o čemu se radi, ali priznanje same banke da su "pronašli interne slabosti u kontroli izvještavanja" ne zvuči dobro.
Uprkos tome, bankari tvrde da objavljeni rezultati dobro ocrtavaju finansijsko stanje banke iz koje depoziti i dalje cure, "ali sporije". Gubitak za 2022. iznosio je nemalih 7,3 milijarde franaka.
Loši krediti ne zabrinjavaju bankare u regionu
Golemi odljevi depozita mogu gurnuti Credit Suisse u bankrot, ali kako tvrdi uprava, o tome sada nema govora jer gotovine za isplate ima. Priznaju samo da su pokrenuli veliki program restrukturiranja koji će kao rezultat imati i "značajan" gubitak u ovoj godini.
Avans bonusa za upravu
Sve će se to provesti pod palicom novog šefa Ulricha Körnera, koji je sebi i članovima uprave, uprkos poražavajućim rezultatima, pustio avans bonusa u iznosu od 32,2 miliona franaka.
Analitičari američke banke KBW upoređuju stanje u Credit Suisseu s krizom povjerenja u njemački Deutsche Bank (DB) prije šest godina. Tada je u pitanje dovedena strategija najveće njemačke investicijske banke, među ostalim, zbog skandala s vrijednosnim papirima na američkom hipotekarnom tržištu.
Stres oko DB-a, međutim, brzo je stao kad se banka nagodila s američkim pravosuđem i prikupila oko osam milijardi eura kapitala te predstavila novu ulagačku strategiju. Ipak, trebale su im godine da se izvuku iz začaranog kruga padajućih prihoda i rastućih cijena zaduživanja.
Pozitivno je za Credit Suisse to da im ne prijeti nikakav vanredni trošak koji se mjeri u desecima milijardi dolara. Švicarci su već objavili da će prodati dio poslovanja u Južnoj Americi te će ponovno oživjeti brend First Boston, koji je bio aktivan do 2006. godine.
