Sirija je održala prve parlamentarne izbore nakon svrgavanja Bashara al-Assada, ali umjesto slavlja demokratije, rezultati su otvorili ozbiljna pitanja o inkluzivnosti i ravnopravnosti.
Prema zvaničnim podacima izborne komisije, od 119 novoizabranih poslanika ogromna većina pripada muškarcima sunitske vjeroispovijesti.
Žene čine tek četiri posto novih članova Narodne skupštine, a među njima su samo dva predstavnika kršćanske zajednice. Ovakva struktura izazvala je burne reakcije u zemlji koja se još uvijek oporavlja od gotovo 14 godina rata i dubokih društvenih podjela.
– Broj žena nije u skladu s njihovom ulogom u političkom, ekonomskom i društvenom životu – izjavio je portparol izborne komisije Nawar Najmeh, dodajući da je i zastupljenost kršćana „slaba u odnosu na njihov udio u populaciji“.
Za razliku od direktnog glasanja, vlasti su se odlučile za sistem indirektnih izbora. Oko 6.000 članova regionalnih kolegija biralo je kandidate s unaprijed odobrenih lista, čime je popunjeno dvije trećine od 210 mjesta u parlamentu. Preostalih 70 zastupnika imenovat će predsjednik Ahmed al-Sharaa.
Zbog sigurnosnih i političkih okolnosti, izbori nisu održani u kurdskim regijama na sjeveru i istoku zemlje, kao ni u provinciji Suwayda, gdje većinu čini druška populacija. Tako je čak 21 poslaničko mjesto ostalo nepopunjeno.
Vlasti najavljuju da će se u narednim mjesecima održati dopunski izbori, ali ostaje pitanje koliko će ti procesi zaista osigurati širu političku reprezentaciju. Sporazum o integraciji kurdskih regija u sirijski državni sistem i dalje čeka implementaciju, dok Sirija pokušava balansirati između tranzicije i fragilnog mira.
