Državna ruska televizijska mreža Rossiya-1 emitovala je "dokumentarni" film propagandiste Pavela Zarubina pod nazivom "Rusija. Kremlj. Putin. 25 godina." Ovaj film u trajanju od 90 minuta sadrži niz intervjua snimljenih u Kremlju tokom proljeća 2025. godine, ispresijecanih snimcima iz različitih dijelova zemlje s ciljem da se pokažu "uspjesi" Vladimira Putina tokom 25 godina vlasti. U filmu Putin brani rusku aneksiju Krima i opravdava invaziju na Ukrajinu punog obima, kritikuje "zapadne vrijednosti", razmatra ko bi ga jednog dana mogao naslijediti — i izjavljuje kako "nada se" da neće morati upotrijebiti nuklearno oružje. U nastavku su neki od najzapaženijih citata.
Zašto Rusija nije pokrenula rat punog obima protiv Ukrajine 2014. godine
Prema riječima predsjednika Vladimira Putina, Rusija nije eskalirala sukob do nivoa rata punog obima 2014. godine iz dva glavna razloga. Prvo, zemlja tada nije bila spremna "za nagle poteze", jer je još trebalo raditi na "sigurnosti, vojnom razvoju, ekonomiji i finansijama". Drugo, Moskva je, kako tvrdi, "iskreno pokušavala riješiti pitanje Donbasa" mirnim putem.
"Godine 2014. [pokretanje specijalne vojne operacije] nije bilo realno. Zemlja nije bila spremna za direktan sukob s čitavim kolektivnim Zapadom — što danas i vidimo. Zapad to i priznaje — čak i u SAD-u to otvoreno govore. Kažu: ‘Mi smo u stanju institucionalnog rata s Rusijom.’ Rusija je, u suštini, sama protiv čitavog kolektivnog Zapada. To je zahtijevalo ozbiljan pristup mogućem razvoju situacije", kazao je Putin.
O aneksiji Krima
Putin je još jednom ponovio svoju verziju događaja vezanih za aneksiju Krima, nazvavši je "prisilnim" potezom i tvrdeći da je Rusija djelovala kako bi "zaštitila" stanovništvo tog područja.
"Jednostavno smo bili prisiljeni 2014. godine donijeti odluku da podržimo narod Krima i Sevastopolja. Jer, bilo koja druga odluka značila bi da ih prepuštamo da budu rastrgnuti. Znao sam da će to neminovno donijeti ozbiljne teškoće. I upravo to se i desilo — sankcije su odmah uvedene, još 2014. I smatram da smo tada donijeli ispravnu odluku", poručio je Putin.
Putin je rekao da je, kada je donio odluku o invaziji na Ukrajinu 2022. godine, "nadao" se da će narod Rusije stati uz njega — ali je bio svjestan da se stvari mogu razviti i drugačije.
"Nadao sam se tome [podršci]. Naravno, postojala je opasnost da se stvari razviju drugačije, da raspoloženje u društvu bude drugačije. Dakle, da — rizik je svakako bio ozbiljan", istakao je Putin.
Prema Putinu, tokom rata svaki Rus je shvatio da on sam predstavlja državu — da "sadašnjost, budućnost, njihova djeca, porodice, domovina i zemlja zavise od njih".
"[Ruski građanin] sada shvata da je duboka država — on sam. Da je on posljednja linija odbrane, krajnji autoritet. Kao u ratu — sjećate se Velikog domovinskog rata? Rusija je ogromna, ali nema gdje da se povučemo. Iza nas je Moskva", podvukao je Putin.
Kada ga je Pavel Zarubin pitao da li je moguće "pomirenje s ukrajinskim dijelom ruskog naroda", Putin je odgovorio:
"Mislim da je to neminovno — uprkos tragediji kroz koju trenutno prolazimo. To je samo pitanje vremena", odgovorio je Putin.
O upotrebi nuklearnog oružja
Putin je rekao da je Zapad pokušao da "isprovocira" Rusiju time što je Ukrajini omogućio da gađa rusku teritoriju zapadnim raketama, ali da Moskva nije vidjela potrebu da odgovori nuklearnim udarom. Dodao je da se i dalje "nada" da takav odgovor neće biti potreban.
"Željeli su nas isprovocirati, natjerati nas da pogriješimo. Ali nije bilo potrebe za korištenjem oružja na koje mislite — i nadam se da je ni neće biti. Imamo dovoljno snage i resursa da ono što smo započeli 2022. godine dovedemo do logičnog kraja, i da ostvarimo ishod koji Rusiji treba", istakao je Putin.
O razlici između ruskog i zapadnog pogleda na svijet
Putin je još jednom tvrdio da, za razliku od Zapada, ljudi u Rusiji više cijene moralna načela nego materijalno blagostanje.
"U osnovi zapadne kulture — katoličke i protestantske — materijalno blagostanje je uvijek bilo na prvom mjestu. Da, naravno, i oni imaju duhovne vrijednosti, ali se uspjeh ipak mjeri materijalnim. U Rusiji to nije slučaj. U Rusiji, generalno gledano, govorimo o moralnim temeljima. Uvijek je postojala ta sveobuhvatna ideja — moralna, etička", smatra Putin.
Dodao je i da su zapadne zemlje stoljećima pokušavale "razbiti" Rusiju — uključujući i tokom mongolske vladavine, kada je zemlja bila oslabljena. Kada to nije uspjelo, kaže, posegnulo se za propagandom.
"Vjerovalo se da istočno od poljske granice nema civilizacije. I da se taj prostor mora civilizirati kroz uvođenje katoličanstva. Čim je Ivan IV, Ivan Grozni, rekao: ‘Ne, ostajemo pravoslavni,’ odmah se pojavila legenda da je bio okrutni tiranin, potpuno lud, i tako dalje", pojasnio je Putin.
Putin je rekao da "stalno" razmišlja o tome ko će jednog dana voditi zemlju. Složio se s Zarubinom da neprestano procjenjuje potencijal mogućih kandidata.
"Naravno, postoje i kampanjske taktike i administrativni alati. Ali, na kraju, odluka pripada narodu — ruskom narodu, građanima, biračima. Neko ko nema povjerenje javnosti teško da ima ozbiljnu šansu. To je apsolutno fundamentalno", rekao je Putin.
Putin je rekao da mora postojati "jedna osoba — ili bolje, više njih" koja će moći zadobiti to povjerenje. Nije naveo nijedno konkretno ime.
