Moskva koristi digitalne mreže i obećanja o poslovima kako bi regrutovala plaćenike iz Azije, koristeći obmanu i laku zaradu. Evo šta se dešava...
Od izbijanja rata u Ukrajini, Rusija je intenzivirala regrutaciju stranih boraca iz jugoistočne Azije, koristeći složene mreže koje kombiniraju društvene medije, agencije za zapošljavanje i obećanja o radu u inostranstvu.
Nedavni slučajevi su istaknuli dramatična putovanja. Neki su poslani na prve linije sa samo sedmicom obuke i bez znanja jezika, dok su drugi ubijeni nakon što su ranjeni ostavljeni na bojnom polju. Druge su namamile naizgled legitimne ponude za posao, s visokim platama i mogućnošću da stignu do Evrope. Drugi govore o platama u rubljama daleko većim od onih koje mogu osigurati u svojim zemljama porijekla. Takve epizode otkrivaju dvije strane iste strategije Moskve.
Putinov pokret
Ovaj fenomen nije ograničen samo na jugoistočnu Aziju, već se proteže na obrazac sistematske eksploatacije u zemljama u razvoju. Rusija je formalizirala ovu vrstu regrutacije uredbom iz 2025. godine koja omogućava stranim državljanima da se pridruže redovima vojske tokom mobilizacija, dok digitalne i društvene medijske operacije promoviraju iluziju legitimnih prilika.
Mnogi azijski plaćenici su prevareni putem online oglasa za posao, vrlo kratkih kurseva obuke i nerazumljivih ugovornih dokumenata, prije nego što budu poslani direktno na front. Neki novinari su primijetili paralele sa prevarama pri zapošljavanju u Mjanmaru i Kambodži, gdje posrednici iskorištavaju siromaštvo i nedostatak alternativa, osiguravajući profit organizacijama koje djeluju iza kulisa.
Razlika između volontera koji se prijavljuju radi finansijske dobiti i žrtava trgovine ljudima je ključna. Prema pravnim stručnjacima, oni koji su prevareni trebali bi se tretirati kao žrtve eksploatacije, s pravom na repatrijaciju i međunarodnu zaštitu, dok pravi volonteri riskiraju krivične sankcije u svojim matičnim zemljama.
Najpogođenija područja
Geopolitičke i pravne implikacije su složene. Zemlje poput Filipina pokazale su efikasan kapacitet za intervenciju, identificirajući potencijalne žrtve i pružajući psihološku i pravnu pomoć, dok je Indonezija odgovorila oduzimanjem državljanstva svojim plaćenicima koji su učestvovali u incidentu, šaljući jasnu poruku odvraćanja.
U svakom slučaju, većina mreža za regrutaciju ostaje izvan državne jurisdikcije, djelujući putem globalnih digitalnih platformi koje otežavaju međunarodnu koordinaciju. Nedostatak diplomatskih akcija i mehanizama odgovornosti omogućava Rusiji da djeluje nekažnjeno, dok pojedinačne države moraju balansirati zaštitu svojih građana s osjetljivim odnosima s Moskvom.
Regrutacija "plaćenika" iz Azije riskira da se konsoliduje kao trajna struktura, sa dugoročnim posljedicama po regionalnu sigurnost, unutrašnju stabilnost i upravljanje teškim povratkom iskusnih boraca.
