Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) objavila je najnovije projekcije prihoda u srednjoročnom periodu, koje pokazuju stabilan, ali umjeren rast neto prihoda od indirektnih poreza. Prema biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO, očekuje se da će upravo porez na dodanu vrijednost (PDV) ostati najznačajniji izvor prihoda u državnoj kasi, uz projekciju da će do 2028. godine donijeti gotovo 7,5 milijardi KM.
Za narednu godinu projektovana stopa rasta neto prihoda iznosi 4,2 posto, dok se u 2027. godini očekuje rast od 4,6 posto, a u 2028. 4,3 posto. Ove projekcije temelje se na dugoročnim trendovima, sezonskim kretanjima u naplati poreza, kao i makroekonomskim pokazateljima koji sugeriraju stabilan ekonomski rast.
Zanimljivo je da, uprkos rastu nominalnog iznosa prihoda, udio indirektnih poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) bilježi blagi pad – s predviđenih 17,5 posto u 2024. na 17,2 posto u 2028. godini. Nasuprot tome, udio prihoda od indirektnih poreza u ukupnoj potrošnji raste s 20,6 na 21 posto, što sugerira povećanje fiskalnog opterećenja potrošnje u odnosu na domaći proizvod.
PDV ostaje ključni motor rasta – od 2,48 milijardi KM u 2006. godini, kada je prvi put uveden, ovaj prihod je uz izuzetke recesijskih godina 2009. i pandemijske 2020., kontinuirano rastao. Očekuje se da će 2024. godine prihod od PDV-a doseći 6,55 milijardi KM, a 2028. čak 7,47 milijardi KM.
Ipak, iz UIO upozoravaju da projekcije dolaze uz određene rezerve. Rizici koji bi mogli negativno uticati na naplatu uključuju neizvjesnosti vezane za ekonomski rast, borbu protiv sive ekonomije i provođenje novih zakonskih mjera. Među njima su i posljednje izmjene Zakona o PDV-u koje predviđaju pravo na povrat PDV-a pri kupovini prvog stana, koje su formalno stupile na snagu u aprilu. Međutim, njihova konkretna primjena zavisi od usvajanja izmjena Pravilnika, što još nije realizovano.
Dok se čeka na jasnije konture novih poreskih olakšica, fiskalne vlasti će morati pažljivo balansirati između potreba za prihodima i olakšanja za građane, pogotovo u sektoru stanogradnje koji je već pod pritiskom inflacije i rastućih kamata.
