Podunavski okrug našao se na udaru jednog od najrazornijih nevremena u posljednjih nekoliko godina, a najteže je pogođena opština Smederevska Palanka, gdje je zbog obima štete proglašena vanredna situacija.
Grad veličine oraha, koji je neprekidno padao više od 20 minuta 8. maja, poharao je sela i poljoprivredne površine, ostavljajući za sobom pustoš, strah i neizvjesnost.
Sela Mramorac, Baničina i Stojačak pretrpjela su najveći udar, ali nevrijeme nije zaobišlo ni Smederevo, Veliku Planu, Osiponicu, Lugavčinu, Lunjevac, Veliki Oraš, Lozovik, Radovanje i druga mjesta širom okruga. Usjevi su sravnjeni sa zemljom, a voćnjaci i plastenici uništeni do neprepoznatljivosti.
Poljoprivrednici u šoku i očaju govore o katastrofičnim posljedicama.
„Šteta je stopostotna. Usevi, pšenica, kukuruz, suncokret – sve je uništeno. Na nekim mjestima grad je prekrio zemlju do 15 centimetara“, kaže Srđan Veljković iz Stojačka.
Još teža je situacija za one koji nisu imali osiguranje. „Ništa nisam osigurao, kako ću dalje – ne znam. Kukuruz moram pretenjirati i presejati, ali od žita nema ništa. To mi je glavni izvor prihoda“, izjavio je Dejan Dimitrijević iz istog sela.
Damir Stanisavljević iz Lozovika opisuje gubitke u povrtarstvu: „Imamo veliku proizvodnju paprike, paradajza, krastavaca… Nažalost, sve je stradalo. Šteta je ogromna, pokušavamo se oporaviti, ali bez ozbiljne pomoći – teško.“
Opština Smederevska Palanka formirala je komisiju za procjenu štete, a građani će od ponedjeljka moći podnositi prijave na šalteru broj 6 u holu Opštine. Predsjednik opštine Nikola Vučen apelovao je na stanovnike da bez odlaganja prijave gubitke, kako bi se što prije krenulo u izradu izvještaja koji će biti upućen nadležnim državnim institucijama.
„Opština će učiniti sve da pomogne najugroženijima. Znamo da su mnogima uništeni jedini izvori prihoda i da je situacija teška. Zajedno moramo pronaći način da ublažimo posljedice“, poručio je Vučen.
S obzirom na učestalost ekstremnih vremenskih pojava, stručnjaci upozoravaju da bi lokalne samouprave i država morale hitno razviti efikasnije sisteme zaštite i prevencije. Ovaj događaj još je jedan alarm za poljoprivredu koja postaje sve ranjivija na klimatske promjene – a time i sve nesigurnija kao osnov egzistencije u mnogim srpskim selima.
