Inflacija guta budžete: kako su cijene hrane, stanovanja i lijekova razorile svakodnevicu u BiH
Iako su službeni podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine zabilježili inflaciju od 4,4 posto, stvarni udar na kućne budžete bio je znatno jači. Građani su osjetili rast cijena gotovo svih osnovnih potrepština, posebno hrane, stanovanja i usluga u ugostiteljstvu – sektorima koji čine najveći dio svakodnevnih troškova.
Ekonomski stručnjaci i potrošači upozoravaju da je realna inflacija bila znatno viša, s kontinuiranim rastom cijena hrane tokom cijele godine. Mnogi su svjedočili kako dnevnice i prosječne plaće ne mogu pratiti osnovne životne potrebe. Kupovina se sve više svodi na minimum: proizvodi se kupuju po gramima, dok se često odustaje od onih artikala koji su nekada bili sastavni dio potrošačke korpe.
Lanac poskupljenja dodatno je ubrzan nakon povećanja cijena električne energije u Republici Srpskoj početkom prošle godine, što je povuklo rast cijena roba i usluga i u Federaciji BiH. Građani navode da su cijene rasle iz sedmice u sedmicu, često bez jasnog opravdanja i uz gotovo potpuni izostanak tržišnog nadzora. U nekoliko navrata pojavili su se i pozivi na bojkote kupovine u marketima, ugostiteljskim objektima i na benzinskim pumpama, no ti potezi nisu donijeli dugoročniji rezultat.
Posebno drastičan primjer poskupljenja je hljeb, čija je cijena porasla za čak 117 posto. U poređenju s 2021. godinom, kada se za prosječnu plaću moglo kupiti više od hiljadu hljebova, danas se može kupiti tek nešto više od 700. Pored hljeba, značajan rast cijena zabilježen je kod pekarskih proizvoda, mesa i osnovnih prehrambenih namirnica. Mnogi potrošači, zbog nemogućnosti plaćanja, biraju jeftinije alternative ili smanjuju količine koje kupuju.
Posebno težak udar osjetili su penzioneri, građani s minimalnim primanjima i onkološki pacijenti. Troškovi lijekova, za mnoge ranije pokriveni zdravstvenim osiguranjem, postali su gotovo neizdrživi, pa su građani primorani sami finansirati terapije. Uz lijekove, dodatno su rasli troškovi režija, ogrjeva i električne energije.
U Federaciji BiH od septembra 2025. godine uvedene su nove blok-tarife za struju, dok će u Republici Srpskoj zbog rasta mrežarine građani od februara 2026. dobivati još veće račune. Cijene ogrjeva u obje entiteta porasle su za oko 25 posto, dodatno opterećujući kućne budžete u zimskim mjesecima.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu krajem 2025. iznosila je 3.355 maraka, što znači da za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova potrebne su najmanje dvije prosječne plaće. Za građane s minimalnim primanjima i penzionere prošla godina često se svela na puko preživljavanje, a mnogima je jedini izlaz bio obrok u javnim kuhinjama.
Iako statistika prikazuje relativno umjerenu inflaciju, realni život građana Bosne i Hercegovine bio je obilježen stalnim poskupljenjima, rastom troškova i sve težim izborom između osnovnih životnih potreba i drugih izdataka. Inflacija je, praktično, svakodnevno stiskala kućne budžete i ostavila dubok trag u svakodnevnom životu većine stanovništva.
