Penzioneri zahtijevaju novu formulu za usklađivanje, dok stručnjaci upozoravaju na neodrživost trenutnog sistema i potrebu za reformama.
Penzionerima u Federaciji BiH bit će redovno usklađivanje penzija prema trenutnim zakonskim propisima, što će rezultirati rastom primanja za oko dva posto. Redovno usklađivanje penzija vrši se 15. aprila svake godine, dok Vlada FBiH može, ukoliko zakonske mogućnosti to dozvole, izvršiti i vanredno usklađivanje tokom godine.
Vanredno usklađivanje penzija zavisi od kretanja cijena, odnosno inflacije u prethodnoj godini, kao i procjene rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Od 2018. godine, kada je primjena novog Zakona o PIO počela, penzije su uvećavane različitim stopama. U 2018. godini redovno usklađivanje iznosilo je 3,50 posto, dok su najniže penzije porasle vanrednim usklađivanjem za 3,10 posto. Godinu kasnije, redovno usklađivanje je bilo 3,50 posto, a vanredno 3,20 posto. U 2020. godini nije bilo vanrednog usklađivanja zbog nepovoljnih ekonomskih parametara, a redovno usklađivanje iznosilo je 2,80 posto.
U 2021. godini usklađivanje penzija nije bilo izvršeno, jer su stope BDP-a i potrošačkih cijena bile negativne, ali su penzionerima isplaćene jednokratne novčane pomoći. U 2022. godini, penzije su uvećane za 7,30 posto prema redovnom usklađivanju, dok je vanredno usklađivanje iznosilo 3,5 posto, a najmanje penzije porasle su za 5 posto. U 2023. godini došlo je do rekordnog usklađivanja, kada je redovno povećanje iznosilo 16,25 posto, a vanredno 3,9 posto. Prošle godine penzije su samo redovno usklađene, i to za 6,55 posto.
Penzioneri često ističu potrebu za drugačijom formulom usklađivanja, prema kojoj bi se povećanje penzija zasnivalo na kretanjima potrošačkih cijena i rasta prosječne plaće u omjeru 70:30, i to dva puta godišnje.
Dok se čeka završetak rada grupe koja će predložiti izmjene Zakona o PIO, stručnjaci ukazuju na to da trenutni zakon ne može zadovoljiti potrebe korisnika jer postoji značajna nesrazmjera između priliva i odliva sredstava u Fond PIO/MIO. Mnoge firme, posebno državna preduzeća, ne plaćaju doprinose, što dodatno pogoršava situaciju.
Pored toga, stručnjaci naglašavaju potrebu za temeljitom reformom penzionog sistema, jer trenutni model više nije održiv, s obzirom na to da najveći dio sredstava dolazi iz budžeta. Iz budžeta je za penzije prošle godine izdvojeno čak 500 miliona KM, što jasno ukazuje na neodrživost trenutnog sistema. Preporučuje se uvođenje kapitalizirane štednje za penzije, uz mogućnost osnivanja privatnih penzionih društava, osiguravajućih društava, ili čak korištenja međunarodnih računovodstvenih standarda za upravljanje penzionim fondovima.
Penzioneri se nadaju da će nove izmjene Zakona donijeti povoljnije uslove za njihove penzije, te da će se izbjeći situacija u kojoj bi povećanje iznosilo samo dva posto ili ništa.
