U RS-u se ponovno aktivira pitanje političkih i pravnih granica između entiteta i države. Najnovija inicijativa za raspisivanje referenduma o presudi protiv Milorada Dodika i oduzimanju njegovog mandata predsjednika RS izaziva snažne reakcije, kako na entitetskom, tako i na državnom nivou.
Odluka Narodne skupštine RS, donesena krajem avgusta, predviđa da se referendum održi 25. oktobra ove godine, dok je pravna bitka već u toku.
Dževad Mahmutović, delegat iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske, podnio je 3. oktobra inicijativu Ustavnom sudu RS za ocjenu ustavnosti odluke o referendumu. Mahmutović je postupio kao fizičko lice, ali je njegov potez nastavak ranijih mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Klub Bošnjaka je ranije pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa nakon odluke entitetskog parlamenta, jer se referendum tiče odluka državnih institucija – Sud BiH i Centralne izborne komisije – koje su prema entitetskim zakonima izvan nadležnosti RS.
„Radi se o preispitivanju odluka Suda BiH i visokog predstavnika, te Ustavnog suda BiH. Nemoguće je provoditi referendume o pitanjima koja su već pravosnažno riješena“, ističe Mahmutović za Radio Slobodna Evropa. On najavljuje da će inicijativa vjerovatno biti upućena i prema Ustavnom sudu BiH, čime se otvara mogućnost dodatnih pravnih sporova na državnom nivou.
Dodik i SNSD: Referendum kao politički signal
S druge strane, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Milorad Dodik koriste referendum kao političko sredstvo mobilizacije. Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, najavio je održavanje dva referenduma u novembru – jedan protiv, kako tvrde, uplitanja „neizabranih stranaca“, a drugi kao demonstraciju volje naroda RS. Dodik je 29. septembra, nakon sjednice Glavnog odbora SNSD-a, istakao da bi referendum mogao biti održan istovremeno sa prijevremenim izborima za predsjednika RS, čime bi dodatno spojio pravni i politički kontekst.
Odluka Narodne skupštine RS u avgustu predviđa da se građani izjašnjavaju o pravosnažnoj presudi Suda BiH protiv Dodika, kao i o odluci Centralne izborne komisije koja mu je oduzela mandat. Ovaj referendum je, prema mišljenju mnogih pravnika i političkih analitičara, neustavan jer Ustav BiH ne dozvoljava entitetima da samostalno osporavaju odluke državnih institucija. Referendumsko pitanje, formulirano tako da uključuje ocjenu odluka Suda BiH i CIK-a, direktno se kosi sa principima pravne države i jedinstvenog ustavnog sistema.
Pravni okvir i ustavne granice
Prema Ustavu BiH, samo Ustavni sud BiH ima nadležnost odlučivanja o sporovima između entiteta i institucija države. Entiteti nemaju pravo samostalno raspisivati referendume o pitanjima koja su isključiva nadležnost države. To se jasno pokazalo i u ranijoj presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. godine, kada je referendum RS o primjeni državnih zakona proglašen neustavnim. Tadašnji referendum, koji se ticao primjene zakona i nadležnosti državnih organa, pokazao je da prekoračenje entitetskih ovlasti automatski vodi u sukob s ustavnim poretkom i integritetom države.
Ovaj pravni okvir jasno određuje ko može pokrenuti apelaciju protiv odluka entiteta. U slučaju referenduma u RS, ovlašteni su članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili zamjenik oba doma Parlamentarne skupštine, te četvrtina članova/delegata oba doma ili zakonodavnih tijela entiteta. Ovo daje širok, ali precizno definisan mehanizam za zaštitu ustavnog poretka i sprečavanje unilateralnih političkih inicijativa entiteta koje ugrožavaju državne odluke.
Između entitetske politike i pravne države
Aktuelna situacija u RS predstavlja klasičan primjer napetosti između entitetske autonomije i državnog ustavnog sistema. Dok Milorad Dodik i SNSD koriste referendum kao politički instrument za jačanje uticaja i mobilizaciju birača, pravni sistem BiH predviđa precizne mehanizme koji osiguravaju da entiteti ne mogu samostalno osporavati ili ignorisati odluke državnih institucija.
U narednim danima i sedmicama jasno će se pokazati može li referendum u RS biti sproveden unatoč pravnim prijeporima ili će ustavni i zakonski mehanizmi spriječiti njegovu realizaciju. Ovo je test ne samo političke moći Dodika i entitetskog parlamenta, nego i funkcionalnosti pravnog sistema Bosne i Hercegovine u održavanju ustavne ravnoteže između entiteta i države.
