U bh. entitetu Republika Srpska danas je trebao biti održan referendum kojim bi se građani izjasnili o odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju njegovog mandata predsjednika entiteta.
Pitanje koje je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS predložila glasilo je: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku?"
Iako je odluka o održavanju referenduma donesena 23. avgusta, datum glasanja zakazan za 25. oktobar nikada nije realizovan. Vlast u Banjoj Luci odlučila je povući planove, a Dodik je u međuvremenu javno priznao presudu Suda BiH, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija.
Simbolički referendum i pravosnažne presude
Istovremeno, Narodna skupština RS poništila je sve zakone usvojene u posljednjih godinu i po dana koje je Ustavni sud BiH proglasio protivustavnim i suprotnim Dejtonskom sporazumu. Među njima su i zakoni koji su bili osnova za krivični postupak protiv Dodika pred Sudom BiH, čime je njegova pravosnažna presuda dobila dodatnu težinu.
Nakon presude, Dodik je odstupio s funkcije predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je njegova dugogodišnja saradnica i savjetnica Ana Trišić-Babić. Ona će obavljati ovu dužnost do prijevremenih izbora zakazanih za 23. novembar.
Iako je referendum otkazan, Dodik je početkom oktobra izjavio da nije odustao od ideje i najavio da bi se glasanje moglo održati 9. januara – tradicionalnom datumu obilježavanja Dana RS-a.
Politički blef i manipulacija emocijama
Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je cijela priča o referendumu bila "još jedna predstava vlasti", čisto sredstvo manipulacije emocijama građana. Povlačenje odluke o održavanju glasanja, prema njima, potvrđuje da su najave referenduma prvenstveno politički manevar, a ne stvarna namjera da se građani pitaju o ključnim pitanjima entiteta.
Ovo nije prvi put da je referendum u RS-u postao simbol političke manipulacije. Dugogodišnja praksa Dodika pokazuje da gotovo svake godine najavljuje referendume o suverenitetu, pravosuđu ili Danima RS-a, ali većina tih inicijativa ostaje na nivou političkih prijetnji, bez stvarne realizacije.
Pattern stalnog odlaganja
Najnovija najava referenduma, kojim bi građani odlučivali o presudi Suda BiH i odlukama visokog predstavnika, prati isti obrazac: dramatična retorika, podizanje tenzija, ali bez stvarnog provođenja glasanja. Nakon što je Dodik priznao presudu i povukao osporavane zakone, referendum je odgođen, čime je potvrđen obrazac političkog blefa i instrumentalizacije građanskog mišljenja.
Historija pokazuje da su Dodikovi referendumski pokušaji – od pitanja Dana RS-a, preko nadležnosti pravosuđa, pa do hipotetičkog otcjepljenja – uglavnom bili sredstvo pritiska na međunarodnu zajednicu i jačanja političkog rejtinga SNSD-a.
Iako najave referenduma često podižu napetosti u BiH i izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice, nijedan od tih pokušaja nije rezultirao stvarnim promjenama u statusu entiteta. Godine vlasti Milorada Dodika obilježene su ciklusima obećanja, odgađanja i obmana, dok ustavni okvir BiH ostaje nepromijenjen, a referendumi simbolička sredstva političke manipulacije.
U proteklih dvadeset godina, brojni planirani referendumi u RS-u bili su privremeno odgađani ili potpuno ukidani, pokazujući da cilj nije bila demokratija i građansko odlučivanje, već kreiranje iluzije političke borbe i zadržavanje kontrole nad javnim mnijenjem.
