Dok vlasti i dalje odugovlače, građani BiH mogli bi platiti cijenu neodgovornosti političara
Bosna i Hercegovina se sredinom jula suočila s ozbiljnim finansijskim udarcem – iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije već je nepovratno izgubljeno 108 miliona eura. Evropska komisija tada je jasno stavila do znanja da je riječ o prvih 10 posto sredstava namijenjenih našoj zemlji, a postavljen je i novi rok: 30. septembar. Ukoliko do tada Reformska agenda ne bude poslana u Brisel, BiH bi mogla izgubiti još identičan iznos.
Iako je rok za slanje dokumenta sada pred samim vratima, u Bosni i Hercegovini gotovo da se ne govori o Planom rasta i obaveznom slanju Reformske agende. Stručnjaci upozoravaju da gotovo sa sigurnošću možemo očekivati da i drugi paket od 108 miliona eura bude oduzet.
Hiljadu izgovora, ništa urađeno
Procedura oko usvajanja Reformske agende traje više od godinu dana, a političari u BiH i dalje ne uspijevaju da formalno usvoje dokument koji je praktično već napisan u Briselu. Tokom ovog perioda bilo je bezbroj opravdanja, a proces je često pretvaran u poligon za međusobne optužbe između vladajućih stranaka i opozicije.
Stranke iz tzv. Trojke (SDP, NiP, NS), SNSD, HDZ i SDA međusobno su prebacivale odgovornost, ali istina je da nijedna od njih ne može izbjeći dio krivice. HDZ je, na primjer, insistirao da svi nivoi vlasti, uključujući kantone, moraju dati saglasnost kako bi dokument bio formalno poslan u Brisel, dok je SDA kroz svoje kantonalne premijere također bila uključena u proces.
Rokovi prolaze, a vlasti ne djeluju
Kada su u junu izgubljena prva sredstva, vlasti u BiH dobile su dodatne tri mjeseca da reagiraju. Umjesto konkretnih poteza, nadležni organi su ostali pasivni. Sada, s manje od tri sedmice do isteka roka, teško je očekivati da će situacija biti drugačija. Ako se uzme u obzir tempo reagovanja i dosadašnja praksa, novih 108 miliona eura praktično je izgubljeno.
Sama činjenica da sredstva iz ovog fonda neće biti dostupna dugo, te da u narednom EU budžetu, koji počinje 2027. godine, sličnog programa neće biti, dodatno pojačava alarm. Ostale zemlje regiona – Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo – već su ispunile uslove i dobile prve tranše. BiH, nasuprot njima, ostaje izolovana, dok novac koji je bio predviđen za našu zemlju odlazi drugima.
Šta nas čeka nakon 30. septembra
Evropska komisija gotovo sigurno će nakon isteka septembarskog roka ponovo postaviti novi, ali i tada, prema iskustvu iz protekle godine, rezultat će vjerovatno biti isti. Bez konkretnih koraka i saradnje svih nivoa vlasti, građani Bosne i Hercegovine mogli bi platiti visoku cijenu političke nesposobnosti.
