Političari iz Republike Srpske koji obavljaju funkcije u državnim institucijama Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci svoje plate primaju putem Pošte Republike Srpske, nakon što su im bankovni računi ugašeni zbog sankcija koje su im nametnule Sjedinjene Američke Države. Sankcije su došle nakon što su se našli na crnoj listi Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC), što je mnogima značajno otežalo pristup finansijskim sredstvima i bankarskim uslugama. Iako su banke u Republici Srpskoj i Federaciji BiH brzo reagovale, blokirajući račune onih pod sankcijama, Ministarstvo finansija BiH našlo je način da zaobiđe te mjere i omogući isplatu plata sankcionisanim zvaničnicima.
Već u martu 2024. godine, banke širom Republike Srpske, a zatim i Federacije BiH, počele su zatvarati račune kako pravnim, tako i fizičkim licima koja su se našla pod udarom američkih sankcija. Američka ambasada u Sarajevu je više puta upozorila da će svi oni koji pokušaju zaobići sankcije i pomoći crnolistašima snositi ozbiljne posljedice. Uprkos tim upozorenjima, vlasti Republike Srpske i pojedinci bliski vlasti nisu odustajali od traženja alternativa. Milorad Dodik, de facto glasnogovornik onih koji su pod sankcijama, još tada je najavio mogućnost da se plate isplaćuju preko Pošte Republike Srpske, što su mnogi stručnjaci, uključujući i ekonomisticu Svetlanu Cenić, smatrali neizvodljivim, jer za takvu transakciju sankcionisana lica moraju imati otvorene račune u komercijalnim bankama.
Izigravanje sankcija kroz Poštu RS-a
Ipak, uprkos kritikama i očitim pravnim preprekama, Ministarstvo finansija BiH odlučilo je postupiti protivno očekivanjima i pozvati sve tri pošte u Bosni i Hercegovini da se prijave za isplatu plata državnim službenicima pogođenim sankcijama. Na ovaj javni poziv, jedino se Pošta Republike Srpske odazvala, te sada svi političari iz Republike Srpske koji rade u državnim institucijama, a koji su na crnoj listi, primaju svoje plate preko ovog sistema.
Iako se takav potez može smatrati očiglednim zaobilaženjem sankcija, do sada nije bilo službenih informacija o tome da li će Pošta Republike Srpske, ili čak Ministarstvo finansija BiH, biti suočeni s dodatnim kaznama ili sankcijama. Međutim, jasno je da američke vlasti pažljivo prate ovaj slučaj, budući da su ranije upozorili da podrška sankcionisanim osobama povlači za sobom ozbiljne posljedice, kako za fizička, tako i za pravna lica.
Poseban slučaj Marinka Čavare
Posebnu pažnju u ovom slučaju privlači situacija predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Marinka Čavare iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Iako se većina političara iz Republike Srpske uspjela prilagoditi novom sistemu isplate plata preko Pošte RS-a, za Čavaru još uvijek nije poznato da li prima platu, jer navodno nije uključen u ovaj sistem. Nezvanično, on je jedini državni zvaničnik na crnoj listi koji do sada nije primio platu.
Njegova stranka, HDZ, pokušala je pronaći način da mu omogući isplatu, pa je tako Predrag Kožul, član Predstavničkog doma PSBiH, predložio da se državnim zvaničnicima pod sankcijama omogućava isplata plate u gotovini. Međutim, ta ideja je brzo naišla na oštro upozorenje Američke ambasade, koja je jasno stavila do znanja da bi takav potez predstavljao direktno kršenje sankcija i bio praćen ozbiljnim posljedicama za sve uključene.
Dodik i optužbe protiv Ambasade SAD-a
Milorad Dodik, lider SNSD-a, nastavio je sa svojim verbalnim napadima na Američku ambasadu, tvrdeći kako je jedan "njihov čovjek" navodno hodao po bankama u Republici Srpskoj i prijetio bankarima da ne smiju isplaćivati plate osobama sa crne liste. Dodikova tvrdnja, koja nije bila potkrijepljena dokazima, još jednom je pokazala napetu atmosferu između vlasti Republike Srpske i međunarodne zajednice.
Američki zvaničnici, međutim, nisu ostali nijemi. James O'Brien, pomoćnik državnog sekretara SAD-a za evropska i evroazijska pitanja, naglasio je da sankcije podrazumijevaju onemogućavanje korištenja američkog finansijskog sistema za koruptivne aktivnosti. Također je jasno stavio do znanja da su ambasade SAD-a širom svijeta zadužene za objašnjavanje lokalnim bankama rizika koji dolaze sa sankcijama, te da je ovakva praksa uobičajena.
Nejasnoće u vezi s Poštom RS-a i Ministarstvom finansija BiH
Postavlja se pitanje kako je Ministarstvo finansija BiH uspjelo bez javnog tendera poslati poziv poštama da isplaćuju plate sankcionisanim zvaničnicima, i kako su uspjeli zaobići pravila koja nalažu da takve transakcije moraju prolaziti kroz komercijalne banke. Ovo otvara mnoga pravna i etička pitanja, uključujući i to da li će Pošta Republike Srpske, ili čak samo Ministarstvo finansija BiH, biti suočeni sa sankcijama zbog očiglednog ignorisanja američkih upozorenja i zakonskih ograničenja.
Jedno je sigurno – situacija oko isplate plata sankcionisanim političarima iz Republike Srpske daleko je od rješenja, a pitanje kako će međunarodna zajednica reagovati na ovu eskalaciju nepoštivanja sankcija ostaje otvoreno.
