Letom u Mariboru njemački H2Fly i partnerske tvrtke Pipistrel i Air Liquide postali pioniri na putu prema avijaciji s nultim emisijama
Njemačka kompanija H2Fly, u saradnji s partnerskim tvrtkama Pipistrel i Air Liquide, u četvrtak je u mariborskoj zračnoj luci izvela prvi let u svijetu četverosjedom na tekući vodik i posadom. Kako je rekao prvi čovjek spomenute tvrtke Josef Kallo, ovom su prekretnicom postali pioniri na putu prema zrakoplovstvu s nultim emisijama.
Partneri projekta Heaven u četvrtak su u Mariboru predstavili rezultate četverogodišnjeg rada kojim žele dokazati da je moguće koristiti gorivne ćelije i sistem za pohranu tekućeg vodika za pogon zrakoplovnog elektromotora.
- Sa nalazima ovog projekta došli smo toliko daleko da možemo realno razmišljati o ovoj vrsti pogona za avion od 40 sjedišta i koje troškove možemo očekivati. Za to moramo proizvesti elektrogorivu ćeliju s snage jednog megavata, a time ćemo moći letjeti do 2000 kilometara, objasnio je Kallo važnost događaja. Oni su 2016. godine već obavili let s avionom na vodikov pogon, ali tada bez spremnika za tekući vodik, što im je omogućilo let samo do 700 kilometara. Uz inovaciju koju je razvio Air Liquide, sada se mogu pohvaliti dometom od 1500 kilometara, au sljedećoj fazi kapacitet će se povećati za dodatnih 500 kilometara.
- U ponedjeljak smo ovdje proveli i duži test i produžili prethodni rekord od dva sata leta iz 2020. na tri neprekidna sata, rekao je čelnik tvrtke čije su planove finansijski podržali privatni investitori, ali i njemački državnih i europskih fondova, a značajnim dijelom doprinosi i Univerzitet u Ulmu, gdje je i sam voditelj Instituta za transformaciju energije.
Kako je dalje pojasnio, već spomenuti nadograđeni elektroenergetski sistem snage više od jednog megavata žele razviti u iduće četiri godine, a potom će trebati još neko vrijeme za dobivanje svih certifikata. Prema njegovim riječima, prvi let aviona s 40 sjedišta u komercijalne svrhe morat će se pričekati barem do 2029. ili 2030. godine. Priliku vidi uglavnom u kratkim linijama na europskom tržištu.
Budući da bi tekući vodik ipak mogao imati neke ekološke nedostatke, pogotovo jer je za njegovu proizvodnju potrebno potrošiti više energije nego što sam daje, Kallo odgovara da u njihovom slučaju koriste zeleni vodik. U projekt je dosad uloženo između četiri i pet miliona eura, a sada planiraju najmanje pet puta više sredstava za daljnji razvoj. Prema riječima direktora inovacija Air Liquidea Pierrea Crespija, njihova tvrtka također snažno vjeruje u potencijal vodika na putu prema budućnosti bez ugljika za avionski sektor, zbog čega su se projektu pridružili s velikim očekivanjima.
U sklopu projekta Pipistrel je organizirao prilagodbu okvira aviona za integraciju spremnika tekućeg vodika i povezanih sistema, za upravljanje procesom dobivanja dozvole za izvođenje probnog leta na eksperimentalnom avionu od slovenske Uprave za civilnu avijaciju , a organizirao je i probni let. Kako je objasnio Pipistrelov voditelj testiranja Marco Rizzato, oni također brinu o kontroli i interpretaciji podataka dobivenih tokom testiranja, kako na zemlji tako i tokom probnog leta, također će analizirati rezultate i uključiti ih u studije o mogućnosti nadogradnje razvijenog pogonskog agregata na bazi tekućeg vodika za korištenje na većim avionima.
- Već dugo radimo na razvoju električnog zrakoplovstva, a tekući vodik kao energent svakako ima veliki potencijal, stoga nam je jako važno biti dio ovog projekta, rekao je Rizzato.
Prvi službeni probni let izveli su njemački pilot Johannes Anton Garbino i njegov poljski kolega Pawel Adamczuk. Kako navode, najveća razlika u odnosu na konvencionalne avione uglavnom je u znatno tišem letu.
