
Menachem Z. Rosensaft, profesor prava na Univerzitetu Cornell i predavač na Univerzitetu Columbia, uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, izrazio je duboku zabrinutost zbog onoga što naziva "zabrinjavajućim sličnostima između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Benita Mussolinija."
Kako se izbori bliže, Rosensaftova analiza političkog stanja u SAD-u privukla je veliku pažnju jer mnogi smatraju da će nadolazeći izbori imati dalekosežne posljedice po budućnost američke demokratije.
U svojoj najnovijoj kolumni, objavljenoj u prestižnom časopisu Newsweek, Rosensaft detaljno opisuje opasnosti koje vidi u Trumpovoj politici, povlačeći paralele između potencijalnog Trumpovog drugog mandata i Mussolinijevog uspona na vlast u Italiji tokom 1920-ih godina. On posebno ističe Trumpovu spremnost da koristi vojsku i zakonodavstvo u svrhu ostvarivanja političkih ciljeva, upozoravajući na nedavne izjave bivšeg predsjednika o mogućnosti aktivacije Insurrection Acta iz 1807. godine, zakona koji omogućava predsjedniku da upotrijebi oružane snage protiv unutrašnjih prijetnji, uključujući protiv političkih protivnika.
Rosensaft podsjeća kako je Mussolini koristio policiju i militarizirane skupine, poput crnokošuljaša, kako bi ušutkao komuniste, socijaliste i anarhiste, a istovremeno terorizirao širu javnost u Italiji. U tom kontekstu, Rosensaft ukazuje na Trumpovu podršku učesnicima nasilnih događaja 6. januara 2021. godine, kada su pristalice bivšeg predsjednika upale u zgradu američkog Kongresa u pokušaju da ponište rezultate izbora. Prema njegovim riječima, Trump je već pokazao da je spreman koristiti prijetnje i nasilje kako bi se obračunao s političkim neprijateljima, što predstavlja ozbiljan presedan u modernoj američkoj politici.
Insurrection Act, zakon o kojem je govorio Trump, omogućava predsjedniku da koristi vojsku ili Nacionalnu gardu unutar granica SAD-a u slučaju nasilnih nemira, pobuna ili kada lokalne vlasti nisu u mogućnosti održati red. Rosensaft u tom kontekstu naglašava da je takva retorika opasna i da može dodatno destabilizirati političku situaciju u zemlji, otvarajući vrata autoritarizmu.
Upozoravajući na povijesne lekcije iz Mussolinijeve i Hitlerove vladavine, Rosensaft ističe kako se Sjedinjene Države u 2024. godini, iako daleko od Italije iz 1924., ne smiju zavaravati da su imuni na takav razvoj događaja. Pozvao je Amerikance da prepoznaju ozbiljne prijetnje koje Trumpov povratak na vlast donosi, apelirajući na široku koaliciju koja bi mogla spriječiti taj scenarij. Kao primjere otpora unutar Republikanske stranke, spomenuo je istaknute ličnosti poput Liz Cheney, Adama Kinzingera i bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, koji su se javno distancirali od Trumpove politike.
Osim svojih akademskih i pravnih dostignuća u Sjedinjenim Državama, Rosensaft je poznat i u Bosni i Hercegovini zbog svog rada na Muslimansko-jevrejskoj inicijativi za mir, koju je potpisao zajedno s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH, Huseinom ef. Kavazovićem, u Srebrenici. Ovaj dokument ima za cilj ne samo prevazilaženje historijskih rana između muslimanskih i jevrejskih zajednica, već i promicanje mira, pravde i pomirenja širom svijeta, naglasio je Rosensaft tom prilikom. Njegovo djelovanje na međunarodnom nivou dodatno jača težinu njegovih upozorenja u vezi s budućnošću američke demokratije i opasnostima autoritarnih lidera poput Trumpa.