Republika Srpska tražila zaštitu pred Ustavnim sudom BiH zbog odluka vlastitih institucija – i ostala bez traženog epiloga
Republika Srpska, koju je u postupku zastupalo Pravobranilaštvo RS, podnijela je apelaciju Ustavni sud Bosne i Hercegovine protiv odluka vlastitih pravosudnih institucija, i to uprkos višegodišnjim političkim porukama njenog rukovodstva da ne priznaje nadležnost tog suda.
Apelacija je uslijedila nakon presude Vrhovni sud Republike Srpske od 7. juna 2024. godine, kojom je odbijen zahtjev za vanredno preispitivanje ranijih odluka nižestepenih sudova. Time je pravosudni epilog u entitetu bio zaključen – ali je predmet potom dobio nastavak na državnom nivou.
Spor oko upisa vlasništva
Suština spora vodi do postupanja Uprava za geodetske i imovinske pravne poslove Republike Srpske (RUGIPP). Vlasti RS-a su se toj instituciji obratile sa zahtjevom da proglasi ništavnim rješenje od 29. jula 2016. godine, kojim je izvršen upis prava svojine u korist privrednog društva „Agroimpeks Nova“ d.o.o. Banjaluka.
Uz to je zatraženo i brisanje zabilježbe vođenja upravnog postupka, uz obrazloženje da je predmetno zemljište u međuvremenu prometovano i upisano kao svojina trećih lica na osnovu kupoprodajnih ugovora.
Međutim, sudovi u RS-u presudili su u korist RUGIPP-a, odbijajući zahtjeve vlasti RS-a. Nakon što su iscrpljene pravne mogućnosti unutar entitetskog sistema, predmet je završio pred Ustavnim sudom BiH.
Pozivanje na pravo na pravično suđenje
U apelaciji se RS pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i člana 6. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud BiH je, međutim, podsjetio na svoju ustaljenu praksu prema kojoj državni organi i javne vlasti, kada učestvuju u sudskim postupcima, uživaju garancije prava na pravičan postupak iz Ustava BiH, ali ne i direktno iz Evropske konvencije, iako su standardi ocjene u suštini isti.
Ključni element odluke odnosi se na prirodu postupka. Sud je naglasio da postupak po prijedlogu za upis zabilježbe nije postupak kojim se odlučuje o građanskim pravima i obavezama u smislu ustavnih i konvencijskih standarda. Zbog toga su navodi o povredi prava na pravično suđenje ocijenjeni kao nekompatibilni s Ustavom BiH, te je apelacija odbijena.
Politički paradoks
Ovaj slučaj dodatno je zanimljiv u političkom kontekstu. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik godinama javno osporava legitimitet i nadležnost Ustavnog suda BiH, često ističući da RS ne priznaje njegove odluke.
Ipak, praksa pokazuje da se i institucije RS-a, ali i sam Dodik, u više navrata obraćaju upravo tom sudu putem apelacija kada procijene da im je potrebna ustavna zaštita.
Time se otvara pitanje dosljednosti političkih stavova u odnosu na institucionalne poteze – jer, dok se u javnosti osporava autoritet državnog suda, u sudnicama se od njega traži zaštita prava i interesa.
