Bosna i Hercegovina suočava se s pravnim i financijskim katastrofama koje prijete njenom opstanku. Nakon što je izgubila arbitražni spor sa slovenskom kompanijom Viadukt, BiH je obavezana na isplatu 40 miliona eura, a taj iznos raste svakim danom zbog kamata.
Ako ne dođe do hitne isplate, prijeti zaplijena imovine Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Mostaru i Brčko Distriktu, dok bi Eurocontrol mogao blokirati financiranje BHANSA-e, što bi paraliziralo zračni saobraćaj u cijeloj zemlji.
Kao i obično, RS je glavni krivac, ali opet to pokušava sve svaliti na BiH. Iako je Vlada Republike Srpske 2017. godine priznala dug i potpisala ugovor koji obavezuje na isplatu, sada odbijaju preuzeti odgovornost. Umjesto da plate dug koji su sami napravili, iz RS-a traže da cijeli teret padne na leđa građana Federacije BiH, što je apsolutno neodgovorno i politički neodrživo.
Dugovi iz brojnih arbitraža, čiji je iznos već premašio dvije milijarde KM, već prijete da sruše temelje financijskog sistema države. "Viadukt je samo vrh ledenog brijega", ističu stručnjaci. Uz njega, tu su i slučajevi Nevesinja, Ugljevika, Gacka i još mnogi drugi sporovi koje BiH mora platiti. Svaka arbitražna presuda može nas dovesti na ivicu potpunog financijskog sloma.
Na sjednici Vijeća ministara BiH, ministar Srđan Amidžić (SNSD) predložio je da Federacija BiH pokrije dug, što je odmah naišlo na protivljenje premijera Nermina Nikšića, koji je najavio veto. Međutim, tu je problem koji ide dalje od politike – BiH je već na privremenom financiranju i svaki pokušaj preusmjeravanja sredstava iz budžeta u ovom trenutku dodatno ugrožava rad ključnih institucija. BHANSA je na ivici gašenja, a Centralna banka BiH suočava se s mogućnošću zaplijene svoje imovine.
"RS nastoji uništiti državne institucije", upozorava Hasanović, naglašavajući da je cilj entiteta izazvati totalnu disfunkcionalnost države. Ova strategija nije slučajna – ona je sistematski planirana kako bi se prikazalo da BiH ne može obaviti osnovne funkcije, unatoč tome što nije odgovorna za dug koji je nastao. Problem nije samo financijski, već i politički – RS želi, uz pomoć ovih dugova, podrivati temelje države, izazvati kaos i stvoriti uvjete za dalju disfunkcionalnost.
Zaduživanje države na temelju arbitraža koje je inicirala RS postavlja BiH u nezamislivo težak položaj. Ne radi se samo o dugovima, već i o strategiji koja ima za cilj uništiti državne institucije i stvoriti uvjete za nefunkcionalnost BiH. Bilo bi naivno vjerovati da će se RS povući iz ove bitke. Svaka arbitražna presuda koja dolazi u budućnosti samo je još jedan udarac o temelje ove države.
Na kraju, RS neće biti bez posljedica, ali kako sada stvari stoje, BiH se mora boriti protiv vlastite raspadnutosti koju su sami političari iz RS-a izazvali. Ovaj trenutak poziva na akciju – da li će politički lideri BiH donijeti mudre odluke i osigurati opstojnost države, ili će se predati pod teretom dugova koje nisu napravili? Odgovor na ovo pitanje može odrediti sudbinu BiH za naredne decenije.
