Internet u džepu, računar – misaona imenica za petinu građana
Dok statistika na papiru pokazuje gotovo potpunu digitalnu povezanost, stvarnost u Republici Srpskoj (RS) otkriva dubok i pomalo zabrinjavajući paradoks: svaki peti stanovnik nikada u životu nije koristio računar.
Prema istraživanju o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija za 2025. godinu, čak 20,6% građana starosti od 16 do 74 godine nikada nije sjelo za računar, dok je istovremeno svega 3,8% onih koji nikada nisu koristili internet. Ovi podaci jasno pokazuju da digitalna era u RS ne ide pravolinijski – već preskače ključne korake.
Ključni pokazatelji digitalne stvarnosti
20,6% građana nikad nije koristilo računar
3,8% nikad nije koristilo internet
60,8% koristi računar svakodnevno
87,1% koristi internet više puta dnevno
94,3% domaćinstava ima pristup internetu
Na prvi pogled, brojke djeluju ohrabrujuće – skoro svako domaćinstvo ima internet, a velika većina građana je online svakodnevno. Međutim, iza tih podataka krije se suštinski problem: internet se koristi, ali bez stvarne digitalne pismenosti.
Internet bez znanja – nova vrsta digitalnog jaza
Sociolozi upozoravaju da se društvo suočava s novim oblikom nejednakosti – tzv. funkcionalnim digitalnim jazom. Drugim riječima, mnogi građani jesu prisutni na internetu, ali bez znanja i vještina koje su neophodne za obrazovanje, posao ili aktivno učešće u savremenom društvu.
Pametni telefoni su postali glavni alat pristupa internetu, čime je računar – nekada osnov digitalne pismenosti – potisnut u drugi plan. To znači da veliki broj ljudi koristi internet isključivo za osnovne funkcije: poruke, društvene mreže i konzumaciju sadržaja, bez dubljeg razumijevanja tehnologije.
Generacijski i geografski raskol
Razlike su posebno izražene među starijom populacijom i u ruralnim sredinama. U mnogim domaćinstvima stariji građani nikada nisu imali potrebu – ili priliku – da koriste računar. Njihov kontakt s digitalnim svijetom svodi se na osnovne funkcije mobilnih telefona, a ponekad ni to.
Ipak, zanimljivo je da razlike između urbanih i ruralnih sredina kada je riječ o pristupu internetu gotovo nestaju. Čak 92,8% domaćinstava van gradova ima internet priključak, što potvrđuje da problem više nije dostupnost, već način korištenja.
Za šta građani zapravo koriste internet?
Navike korisnika ostaju predvidive:
99,5% koristi internet za slanje poruka
99,4% za pozive putem aplikacija (Messenger, WhatsApp, Zoom…)
83,7% za čitanje vijesti
71% za društvene mreže
54,2% za online kupovinu i usluge
Drugim riječima, internet u RS služi prvenstveno za komunikaciju i zabavu, dok njegov puni potencijal – u obrazovanju, poslovanju i razvoju – ostaje nedovoljno iskorišten.
Društvo između dvije ere
Ovi podaci ne govore samo o tehnologiji, već o dubokim društvenim promjenama. RS se nalazi između dvije digitalne stvarnosti: jedne u kojoj je internet sveprisutan i druge u kojoj nedostaje znanje da se taj internet iskoristi na pravi način.
U konačnici, pitanje više nije ko ima pristup internetu – već ko zna šta s njim da radi.
