Američki državni sekretar Marco Rubio objavio je u utorak kraj jedne ere u američkoj spoljnoj pomoći, najavivši da će Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) zvanično prestati s radom 1. jula.
Prema njegovim riječima, svi preostali programi strane pomoći bit će preneseni u nadležnost State Departmenta, gdje će, kako tvrdi, biti provođeni “s većom odgovornošću, strategijom i efikasnošću”.
Rubio je ovaj potez obrazložio tvrdnjom da USAID, iako je od svog osnivanja 1961. godine potrošio više od 715 milijardi dolara (preko 1,1 bilion KM), nije ispunio osnovni cilj: unapređenje interesa Sjedinjenih Američkih Država.
„Svaki javni službenik ima obavezu prema američkim građanima da osigura da svi programi koje finansiraju unapređuju interese naše nacije“, poručio je Rubio u zvaničnom saopćenju.
USAID-ovu višedecenijsku praksu karakterisao je kao “globalni industrijski kompleks nevladinih organizacija” koji, prema njegovim riječima, djeluje na račun američkih poreskih obveznika, ali bez konkretnih rezultata.
Trumpova administracija gasi sve inostrane kancelarije USAID-a
Rubio je istakao da razvojni ciljevi gotovo nikada nisu ispunjeni, da se u pojedinim regijama svijeta nestabilnost čak i pogoršala, te da je istovremeno došlo do rasta antiameričkog raspoloženja. „Ova era neefikasnosti koju je sankcionirala vlada zvanično je završila“, zaključio je Rubio.
Ova odluka dolazi nakon višegodišnjih nastojanja da se smanji ili potpuno ugasi USAID, naročito tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Tada su otkazani brojni ugovori, ugašene hiljade radnih mjesta, a veliki dio osoblja agencije širom svijeta poslan na administrativni odmor. Rubio je sada objavio da je nakon šestosedmičnog revizijskog procesa čak 83 posto USAID-ovih programa ugašeno.
USAID je u posljednjoj fiskalnoj godini upravljao s više od 40 milijardi dolara (oko 66 milijardi KM), a samo prošlog mjeseca Kongres je donio odluku da se 8,3 milijarde dolara (13,77 milijardi KM) iz njenih fondova vrati u državni budžet.
Odluka da se kontrola nad američkom spoljnom pomoći vrati u ruke State Departmenta otvara niz pitanja, kako unutar samih SAD-a, tako i među međunarodnim partnerima koji su godinama sarađivali s USAID-om. Dok jedni ovaj potez vide kao korak ka većoj efikasnosti i strateškom pristupu, drugi strahuju da bi ukidanje USAID-a moglo ozbiljno narušiti američki globalni uticaj u humanitarnim i razvojnim projektima.
Analitičari smatraju da ova odluka ide u skladu s vanjskopolitičkom agendom nove administracije Donalda Trumpa, koja favorizira bilateralne odnose i „America First“ pristup, nasuprot multilateralnim i institucionalnim modelima pomoći koji su dominirali prethodnim decenijama.
