Inspektorat Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine prije četiri mjeseca otvorio je novi disciplinski postupak protiv Slobodana Rudovića, podoficira Oružanih snaga BiH iz Sokoca.
Rudović je 9. januara 2023. godine učestvovao u defileu povodom neustavnog dana RS-a u Istočnom Sarajevu, i to kao pripadnik ekstremističke grupe Noćni vukovi, poznate po vezama s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Inspektorat je u skladu sa procedurama zatražio od Obavještajno-sigurnosne agencije BiH informaciju o tome da li Rudović, kao pripadnik ove grupe, predstavlja sigurnosnu prijetnju za Bosnu i Hercegovinu, budući da nosi uniformu i čin u okviru OSBiH. Međutim, dopis koji je poslan OSA-i zaustavljen je kod načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, generalpukovnika Gojka Kneževića. On već četiri mjeseca ne daje odobrenje za njegovo prosljeđivanje, čime je postupak efektivno blokiran.
Zanimljivo je da je još u januaru prošle godine Disciplinsko vijeće Zajedničkog štaba donijelo odluku o obustavljanju tadašnjeg postupka protiv Rudovića, uz obrazloženje da članovi vijeća nisu mogli potvrditi njegov identitet na osnovu dostupnih snimaka i fotografija.
No, kako se u međuvremenu pojavila nova dokumentacija i informacije o njegovim aktivnostima, Inspektorat je odlučio ponovno pokrenuti proces, ali sada nailazi na institucionalnu šutnju i odugovlačenje.
Noćni vukovi, čiji je član i sam Putin, predstavljaju poznatu prorusku organizaciju koja je prema tvrdnjama međunarodnih sigurnosnih stručnjaka korištena kao alat Kremlja za destabilizaciju pojedinih zemalja. Povezivani su sa tajnim operacijama u Ukrajini još od 2014. godine, te s promicanjem agresivne proruskog narativa širom Balkana i Istočne Evrope. Njihovo prisustvo u BiH je već ranije prepoznato kao sigurnosna prijetnja – nekoliko njihovih istaknutih članova ima zabranu ulaska u zemlju.
Bez obzira na te zabrane, Noćni vukovi su i ove godine, tokom obilježavanja 9. januara u Banjoj Luci, ponovo defilovali ulicama, javno pružajući podršku Miloradu Dodiku, koji je tada bio suočen s krivičnim postupkom i nepravosnažnom presudom Suda BiH.
Pitanje koje se neizbježno nameće jeste: da li je Oružanim snagama BiH mjesto za ljude čije aktivnosti i povezanosti sa stranim ekstremističkim strukturama mogu ugroziti stabilnost i sigurnost države? I ko zapravo štiti takve osobe unutar vojnog sistema BiH?
