Ako šetate ruskim gradom Jekaterinburgom, mogli biste naići na nekoliko pasa koji nose narandžaste pojaseve...
Psi lutaju ulicama noseći uređaje koji djeluju kao Wi-Fi pristupne tačke kako bi omogućili pristup internetu u slučaju nestanka struje. Ova metoda, ciljane blokade i nova pravila kontrole guraju Rusiju ka neviđenoj digitalnoj izolaciji.
Ako šetate ruskim gradom Jekaterinburgom, mogli biste naići na nekoliko pasa koji nose narandžaste pojaseve. Koliko god to čudno zvučalo, ljudi su ih stavili kako bi osigurali da internet radi u Rusiji.
Psi lutalice su dio projekta Lai-Fi, startupa koji je opremio ulične životinje Wi-Fi hotspotovima instaliranim na njihovim leđima. Cilj je stvoriti mobilnu i otpornu mrežu sposobnu da obezbijedi internet konekciju u Rusiji čak i tokom nestanaka struje, koji su sve češći u Ruskoj Federaciji.
Ovo daje psima lutalicama korisnu društvenu ulogu (a možda i porodicu). Već danima nekoliko gradova u Rusiji suočava se sa sve češćim prekidima interneta. I dok lutalice u Jekaterinburgu dobijaju hranu i poneki zagrljaj od prolaznika koji traže signal, stanovnici se bore sa neugodnostima sve nestabilnijih mrežnih veza.
Ruske vlasti su počele ograničavati ili blokirati pristup internetu, posebno na mobilnim telefonima, kako bi se suprotstavile napadima ukrajinskih dronova, koji za rad zavise od mobilnih mreža. Rezultat je niz nestanaka struje koji usporavaju komunikacije, usluge i neke sektore ekonomije u nekoliko ruskih gradova.
5.000 prekida rada WhatsAppa u jednom danu
U večernjim satima 2. decembra, guverner Lenjingradske oblasti, Aleksandar Drozdenko, oglasio je uzbunu zbog napada ukrajinskog drona, napominjući da bi "brzina mobilnog interneta mogla pasti". Iako je vanredno stanje završeno rano ujutro, stanovnici su prijavljivali probleme tokom ostatka dana.
I ovo nije prvi put da se to dešava. Dok Moskva i Washington bezuspješno pokušavaju oživjeti pregovore o Ukrajini - NATO razmatra mogućnost pokretanja "preventivnih sajber napada", a Kremlj tvrdi da je zauzeo Pokrovsk, tvrdnju koju je Kijev brzo demantovao - hiljade izvještaja svakodnevno se primaju na web stranici za praćenje interneta sboj.rf.
Platforma WhatsApp blokirana je preko 5.000 puta u jednom danu. I dok je sistem za razmjenu poruka do sada izbjegao ruske zabrane nametnute drugim Meta proizvodima poput Instagrama i Facebooka, njegovi dani su sada odbrojani.
Roskomnadzor, Federalna služba za nadzor komunikacija, objavila je da će WhatsApp biti potpuno blokiran u Rusiji. Razlog: koristi se za organiziranje "terorističkih akcija". Među ostalim razlozima ove blokade, objasnio je Anton Gorelkin, prvi zamjenik predsjednika Odbora za informacijsku politiku Državne dume, bilo je curenje diplomatskih podataka.
Mislio je na prisluškivane telefonske razgovore između Trumpovog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i Putinovog diplomatskog savjetnika Jurija Ušakova, a zatim i sa šefom ruskog suverenog fonda Kirilom Dmitrijevim. Krajem novembra, Bloomberg je transkribovao i objavio razgovore, što je izazvalo sumnju da uži krug američkog predsjednika sarađuje s Rusima i da je početni mirovni plan bio proizvod Moskve.
Ukratko, rat se vodi i oko telekomunikacija. Ili bolje rečeno, oko njihove kontrole. A kako nestanci struje postaju sve češći, rusko stanovništvo počinje se pitati hoće li se morati naviknuti na povratak u eru prije interneta.
Ograničenja interneta
Ruske vlasti su uvele ograničenja na internetu od februara 2022. godine, ubrzo nakon invazije na Ukrajinu. U početku se radilo o vojnoj cenzuri, koja se kasnije proširila i na nezavisnu štampu. Gotovo istovremeno, Evropska unija je zabranila dva najistaknutija provladina ruska medija u inostranstvu: državni televizijski kanal RT (Russia Today) i online novine Sputnik, koje je Brisel smatrao dezinformacijskim kanalima.
U martu 2022. godine, ruski sud je proglasio Metu ekstremističkom organizacijom, blokirajući pristup Facebooku i Instagramu u Rusiji. Google News je također blokiran, dok je YouTube nedavno doživio veliko usporavanje. Dana 4. decembra, Roskomnadzor je najavio blokiranje FaceTimea, servisa za video pozive na Apple uređajima, jer je, kako je rečeno, korišten "za regrutiranje kriminalaca i činjenje prevare".
Prema projektu Setevye Svobody, koji ruske vlasti navode kao "strani agent", u Rusiji je od 2022. godine zabilježeno 637.000 slučajeva ometanja online sloboda, što je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Većina slučajeva uključivala je blokiranje web stranica i IP adresa. Zatim je uslijedilo gašenje VPN-ova, servisa koji omogućava pristup blokiranim web stranicama. A u julu 2023. godine, kao dio vježbe, Rusija je na nekoliko sati isključila svoju nacionalnu mrežu (RuNet) s globalnog interneta.
Ovaj test, opisan kao "uspješan", osmišljen je kako bi se testirala održivost suverene mreže koja bi omogućila zemlji da se u bilo kojem trenutku isključi s globalnog interneta, čime bi se ojačala njena kontrola nad online informacijama, slično kineskom i sjevernokorejskom modelu.
Slične vježbe su provedene tri puta u 2023. godini. Kako bi se suprotstavilo ovim mjerama, rusko Ministarstvo digitalnog razvoja objavilo je takozvane "bijele liste", registar web stranica i online usluga koje bi trebale raditi čak i tokom nestanka struje. Lista uključuje portal državnih usluga Gosuslugi, ruske društvene mreže VK i Odnoklassniki, pretraživač Yandex i nekoliko lokalnih tržišta. Najnoviji događaji dogodili su se u septembru.
Prvi je zakon kojim se zabranjuje pretraživanje i pregledavanje takozvanih "ekstremističkih materijala" na internetu; dok je drugi uvođenje državne usluge razmjene poruka Max - često upoređivane s kineskom uslugom WeChat - koja bi se trebala automatski instalirati na sve nove mobilne uređaje i trebala bi se koristiti u školama i velikim kompanijama u zemlji.
Sloboda na internetu je ugrožena, ne samo u Rusiji
Gotovo četiri godine nakon početka rata u Ukrajini, sloboda i sigurnost su sve više ugrožene, čak i na internetu. Prema novom izvještaju Freedom Housea, globalna sloboda interneta opada 15. godinu zaredom.
Dok Kina i Mjanmar ostaju najgore zemlje na svijetu po pitanju slobode interneta, mnoge zemlje klasifikovane kao "slobodne" također su pretrpjele pad. Najznačajnije pogoršanje u grupi "slobodnih" zemalja tiče se Gruzije, a slijede Njemačka i Sjedinjene Američke Države.
Freedom House primjećuje da su u Njemačkoj „vlasti pokrenule krivične postupke protiv ljudi koji su kritikovali političare, a prijetnje krajnje desničarskih grupa dodatno su podstakle online autocenzuru.“ I u Sjedinjenim Državama, rastuća ograničenja građanskog prostora prijete da ograniče digitalni aktivizam, što dokazuje hapšenje nekoliko stranih državljana zbog nenasilnog izražavanja na internetu.
Sistem za kontrolu željeza
Iako mjere usvojene u Rusiji - nestanci struje, zabrane, uvođenje novih državnih usluga - mogu izgledati kao haotična reakcija na zapadne prijetnje i sankcije, stručnjaci kažu da su one zapravo dio specifičnog plana: izgradnje novog digitalnog modela, u kojem država ne samo da prati korisnike, već i sama kontrolira pristup informacijama.
A tehnička infrastruktura za pooštravanje strogih mjera već postoji. Kako objašnjavaju nezavisni ruski mediji, postepeno je izgrađen sistem koji omogućava kontrolu protoka podataka, brzine i pristupa pojedinačnim servisima. Sistem je prvobitno dizajniran kao alat za nadzor, zatim kao filter, a sada kao glavni ključ. U srcu ovog sistema su dva glavna alata: SORM, platforma putem koje sigurnosne službe mogu dobiti podatke i informacije od operatera; i DPI (Deep Packet Inspection), tehnologija koja omogućava državi da upravlja saobraćajem: usporava YouTube, blokira pozive na WhatsAppu i Telegramu i ometa VPN-ove.
Počevši od 1. januara 2026. godine, mobilni operateri u Rusiji bit će obavezni da čuvaju podatke o porukama korisnika 3 godine umjesto 1. Osim toga, od 1. marta, Roskomnadzor će imati isključivo ovlaštenje da isključi RuNet od ostatka globalnog interneta.
