Ministarstvo vanjskih poslova Afganistana saopćilo je da je ruski ambasador u Kabulu, Dmitrij Žirnov, formalno obavijestio afganistanske vlasti o odluci Vlade Ruske Federacije da prizna Islamski Emirat Afganistan kao legitimnu vlast u zemlji.
Ova izjava data je tokom sastanka ambasadora Žirnova sa afganistanskim ministrom vanjskih poslova Amirom Khanom Muttakijem u četvrtak. Ministarstvo je putem platforme X, kao i na zvaničnom portalu afganistanskih vlasti Alemarah, objavilo da je ambasador istakao značaj ovog koraka, nazvavši ga istorijskim i ključnim za unapređenje bilateralnih odnosa između Rusije i Afganistana.
Afganistanski ministar vanjskih poslova izrazio je zadovoljstvo ovom odlukom, nazvavši je početkom nove faze u međusobnim odnosima, koja će biti obilježena uzajamnim poštovanjem i intenzivnijom saradnjom.
Ovaj potez dolazi nakon što je 17. aprila 2025. Vrhovni sud Rusije suspendovao zabranu stavljanja talibana na listu terorističkih organizacija, postupak koji je bio zatražen od strane ruske državne tužiteljke. Odluka donesena iza zatvorenih vrata odmah je stupila na snagu i označila ključni korak ka formalnom diplomatskom prihvatanju režima iz Kabula. Predsjednik Rusije Vladimir Putin prethodno je javno nazvao talibane “saveznikom u borbi protiv terorizma”, što je najavilo promjenu politike Moskve.
Historijski pregled: Od neprijatelja do saveznika
Odnosi između Rusije i afganistanskih islamističkih boraca bili su decenijama duboko zategnuti i obilježeni krvavim sukobima i suprotstavljenim ideologijama.
Sve je započelo 1979. godine, kada je Sovjetski Savez poslao svoje trupe u Afganistan kako bi podržao komunističku prosovjetsku vladu u Kabulu. Sovjetska invazija izazvala je snažan otpor mudžahedinskih grupa, koje su, uz podršku SAD-a, Pakistana i Saudijske Arabije, ratovale protiv sovjetske okupacije pod sloganom džihada.
Rat je trajao deset godina, donoseći ogromne ljudske gubitke i razaranje, kako za sovjetske snage, tako i za afganistansko stanovništvo. Ovaj sukob bio je jedan od faktora koji je doprinio konačnom raspadu Sovjetskog Saveza.
Nakon povlačenja sovjetskih trupa 1989. godine, u Afganistanu je izbio građanski rat, koji je 1996. godine doveo do preuzimanja vlasti od strane talibana i uspostavljanja Islamskog Emirata Afganistan. Rusija, kao pravni nasljednik Sovjetskog Saveza, nikada nije priznala talibanski režim, tretirajući ga kao terorističku organizaciju, naročito zbog povezanosti talibana s čečenskim separatistima i drugim islamističkim grupama koje su se protivile ruskim interesima u regiji.
Godinama je Moskva podržavala Sjevernu alijansu, glavne protivnike talibana, i optuživala talibane za pomaganje radikalnim grupama u Srednjoj Aziji i na Kavkazu.
Nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine i svrgavanja talibana, Rusija je podržala međunarodne napore za stabilizaciju zemlje, ali je i dalje držala talibane na listi terorističkih organizacija.
Diplomatija pragmatizma: Zašto sada priznanje?
Odluka Rusije da prizna talibane kao legitimnu vlast predstavlja drastičan zaokret u njenoj politici. Taj korak odražava rastući pragmatizam i sigurnosne interese Moskve, koja sada nastoji uspostaviti stabilne odnose s režimom u Kabulu kako bi zaštitila svoje strateške interese i suprotstavila se uticaju Zapada u regionu.
Putinova izjava o talibanima kao saveznicima u borbi protiv terorizma dodatno potvrđuje ovaj novi kurs, koji je nastao uprkos dugogodišnjem istorijskom neprijateljstvu.
Ovaj potez jasno pokazuje da u međunarodnoj politici ne postoje trajni saveznici ili neprijatelji, već samo trajni interesi država, a Rusija i Afganistan ulaze u novo poglavlje svojih odnosa koje će oblikovati budućnost regiona.
