Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Mark Rutte - u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump prijeti aneksijom danske autonomne teritorije Grenlanda, a istovremeno pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju brutalnog rata u Ukrajini - u ponedjeljak stiže u radnu posjetu Hrvatskoj.
Generalni sekretar NATO-a i bivši holandski premijer, koji je preuzeo dužnost u oktobru 2024. godine, sastat će se u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem , zatim s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem .
Rutte dolazi u Hrvatsku u okviru svoje turneje po zemljama članicama NATO-a, u vrijeme kada je vlada odlučila da učestvuje sa finansijskim doprinosom od 15 miliona eura u njihovom programu PURL - u kojem se novac zemalja članica koristi za punjenje fonda za naoružavanje Ukrajine američkom vojnom opremom. Time se doprinos Hrvatske vojnoj pomoći Ukrajini povećava na 240 miliona eura, a ukupna pomoć na 350 miliona eura.
Na sastanku se očekuju razgovori o Ukrajini, ali i sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji gdje je vidljiv ruski i kineski utjecaj, a onda i srpski utjecaj u Crnoj Gori, koja je članica NATO-a, i Bosni i Hercegovini kroz Republiku Srpsku. NATO održava godišnje vojne vježbe sa Srbijom, ali Hrvatska će svakako dati šefu NATO-a i puno širu sliku o tome na što treba obratiti pozornost u Srbiji kako ne bi, kažu diplomatski izvori, nastao sigurnosni vakuum u regiji.
Koalicija voljnih
Kada je riječ o Grenlandu, hrvatski državni vrh slaže se oko tog pitanja, u smislu da je riječ o danskom teritoriju i da se tako nešto ne može pozdraviti, ali su, kao uostalom i čelnici drugih članica EU i NATO-a, oprezni oko ocjena Trumpove politike. Izbjegava se kritika prema američkom predsjedniku, pa tako Milanović otvoreno kaže da nije u interesu Hrvatske da kaže sve što misli o takvom potezu, a Plenković govori da ne misli da bi trebalo biti američke intervencije na Grenlandu te da nema nikoga unutar Europske unije tko bi mogao pozdraviti ili odobriti takvu situaciju. Pritom kaže i da je, prema Hininom izvješću, vidljiva promjena politike u kojoj SAD povlači poteze "koji brzo rješavaju pitanje njihovih interesa".
Kada je pak riječ o koaliciji voljnih, savezu država koje pomažu Ukrajini, tu već suglasja nema. Milanović ne vidi svrhu u takvom okupljanju jer smatra da toliko različitih država ne može imati iste interese. Hrvatska se odlučila za varijantu vojne, financijske i diplomatske pomoći, ali bez namjere da šalje vojnike u Ukrajinu jednom kada se mir postigne, za razliku od Francuske i Velike Britanije, koje su spremne poslati i vojne snage za očuvanje mira unutar granica Ukrajine.
I Plenković i Milanović ponavljaju da Hrvatska neće slati vojnike, ali predsjednik je otišao korak dalje i, kao vrhovni komandant, naredio načelniku Glavnog štaba Oružanih snaga, Tihomiru Kundidu , da ne dozvoli Hrvatskoj vojsci da učestvuje u vojnoj dimenziji koalicije voljnih. Plenković se ne slaže jer, prema njegovim riječima, to "ne informiše u potpunosti Hrvatsku vojsku".
Poznata je i epizoda iz 2024. godine, kada se Milanović protivio slanju hrvatskih oficira u NATO-ov centar za obuku za Ukrajinu u Njemačkoj, dok je Plenković bio za to. U konačnici, Hrvatski sabor je trebao donijeti odluku o tome dvotrećinskom većinom, ali kada je HDZ shvatio da dio opozicije neće stati na njihovu stranu, glasanje je povučeno iz procedure.
Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini
Milanović je još 2022. imao zategnute odnose s NATO-om, kada je poručio da treba blokirati pristup Švedske i Finske toj organizaciji dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH. Takve je izjave davao u Hrvatskoj, ali kada je otišao na summit NATO-a u Madrid, izjave su bile poprilično ublažene, iako jest naglasio važnost izmjene izbornog zakona u BiH koji ovako postavljen ide na štetu tamošnjih Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Milanović je također poslao pismo tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a, Jensu Stoltenbergu, u kojem je upozorio na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Sada, u svom drugom mandatu, Milanović je uglavnom mnogo suzdržaniji i pristojniji u kritikama, uključujući i kritike prema šefu NATO-a, s kojim će se sastati u ponedjeljak. U izjavi za medije u petak, doduše, rekao je da je "generalni sekretar", što znači osoba koja ništa ne odlučuje niti raspolaže novcem, ali, kaže, dobrodošao je u Hrvatskoj, iako se često ne slaže s onim što on govori.
- Kada govori, nije jasno u čije ime govori, ali kaže mnogo stvari koje ja uopšte ne podržavam. Dakle, on će biti gost ovdje u ponedjeljak, razgovarat ćemo, ali on nije osoba koja donosi odluku. Danska donosi odluku. U svom domenu i u okviru svojih snaga, utjecaja, moći, novca i vojne sile – rekao je predsjednik zemlje.
Inače, Rutte će se u ponedjeljak u Zagrebu sastati s Plenkovićem, prvo u kasarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, zatim će održati sastanak u Banskim dvorima, nakon čega će dati zajedničke izjave za medije, a u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci premijer i generalni sekretar NATO-a će učestvovati na sastanku s predstavnicima klastera hrvatske obrambene industrije.
Naoružavanje U pratnji premijera bit će potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić , ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman , načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid i specijalni savjetnik premijera Damir Krstičević .
U kasarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, obići će avione Rafale, bespilotne letjelice Bayraktar i helikoptere Black Hawk.
Hrvatska je najavila značajne investicije u vojnu opremu, nabavu njemačkih tenkova Leopard i francuskih samohodnih haubica Caesar, a 2025. završila je s ukupnim izdvajanjima za obranu od milijardu i 931 milijun eura, što predstavlja 5,25 posto proračuna i 2,08 posto BDP-a, čime smo u potpunosti ispunili hrvatske obveze prema NATO-u o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za odbranu.
