U aprilu 2021. godine, pod sjenom Bjelašnice, dogodio se čin koji je trebao ostati sakriven u zaboravu političkih spletki i institucionalne sile. U srcu ove drame, u kojoj su se miješali interesi, laži i korupcija, našao se načelnik Općine Trnovo, Ibro Berilo.
Rušenje objekata na Bjelašnici bilo je više od obične općinske akcije; bilo je to brutalno ispoljavanje moći jednog čovjeka koji je godinama vladao malom općinom, ali i prkosno pokazivanje pravila igre koja je postavio sam za sebe.
Ono što je javnosti tada predstavljeno kao neophodna akcija rušenja nelegalno izgrađenih objekata, ubrzo je otkrilo dublje slojeve ove priče. U fokusu se našao objekat koji je godinama bio predmet spora između Općine i Muhameda Švrakića. Taj objekat, izgrađen na zemljištu koje je, kako se kasnije ispostavilo, nezakonito prodano, bio je samo jedan u nizu sličnih slučajeva u kojima su privatni interesi i politički utjecaj izbrisali granice zakona.
Berilo, dugogodišnji vladar Trnova, nije slučajno odabrao ovaj trenutak za intervenciju. Rastući apetiti za moći i profitom natjerali su ga da povuče potez koji će osigurati nastavak njegove dominacije, ali i prikriti tragove svoje sistemske korupcije. U trenutku kada su se političke prilike promijenile, a istrage počele zadirati u zakulisne poslove općinskog rukovodstva, rušenje je postalo nužnost, a ne pitanje izbora.
Akcija rušenja bila je izvedena s gotovo vojničkom preciznošću. U pratnji teške mehanizacije i policijskih snaga, inspektori su stigli na Bjelašnicu, a scene rušenja ostat će dugo urezane u sjećanje onih koji su svjedočili ovom činu. No, umjesto da ovim potezom demonstrira snagu zakona, Berilo je samo dodatno naglasio dubinu problema s kojima se BiH suočava – pravna nesigurnost, politički pritisci i korupcija postali su svakodnevica.
Objavljujemo dokumente kojima je odobreno krčenje šume na Bjelašnici
Vremenom, kako su se sudski procesi razvijali, postalo je jasno da je cijeli slučaj bio dio šireg plana. Istrage su razotkrile mutne radnje u kojima su se zemljišta prodavala po principu prijateljskih dogovora, a pravila igre mijenjala su se u hodu, ovisno o interesima onih koji su vukli konce. Uprkos zakonima koji jasno definiraju prava i obaveze vlasnika zemljišta, u praksi su se donosile odluke koje su išle na ruku nekolicini moćnika, dok su obični građani ostajali nemoćni pred silom sistema.
Bjelašnica je postala simbolom borbe između pravde i korupcije, između onih koji imaju moć i onih koji traže pravdu. Načelnik Berilo, sada uhapšen zbog sumnje u sistemsku korupciju, nije uspio izbjeći sudbinu koja ga je sustigla. No, pitanje koje ostaje jest koliko je još sličnih slučajeva ostalo skriveno u tamnim kutovima BiH, čekajući da ih neko iznese na svjetlo dana.
Bjelašnička epopeja nije samo priča o jednom rušenju; to je priča o sistemu u kojem moćnici oblikuju pravila, a građani ostaju zarobljeni u mreži nepravde i političkih igara.
