Njima se prije toga obratio predstavnik Ravnogorskog pokreta podsjećajući da ovaj pokret - 40 godina obilježava ratne događaje i pobjedu i stradanje....
Pod zastavama s porukama i ikonografijom koja slavi četnički pokret, Ravnogorski pokret svake godine organizuje okupljanja, uz poruke o "ujedinjenju svih srpskih pokreta" i stvaranju "slobodne Srbije".
Takvi skupovi, iako predstavljeni kao historijska okupljanja, zapravo imaju političku i ideološku dimenziju, pozivajući na svesrpsko okupljanje i veličajući nasljeđe osuđenih ratnih zločinaca.
Njihova prisutnost, kao i simbolika koju promoviraju, zabrinjava posebno u kontekstu regija poput Višegrada, gdje se također okupljaju, koje su bile poprište najtežih zločina u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, a gdje se povratničke zajednice i danas bore za osnovna prava i dostojanstvo.
Okupljanje je održano i ove godine. Defileom pored spomenika Dragoljuba Draže Mihailovića i usklicima "Srbija Srbima" okončan je zvanični protokol obilježavanja slave Markovdan na planini Suvobor, kada se obilježava okupljanje četničke vojske u Drugom svjetskom ratu, koja se naziva i trećim srpskim ustankom.
Ovaj defile predvodili su konjanici obučeni u četničke odore, praćeni drugim pripadnicima četničkih pokreta koji su obučeni u uniforme ili ogrnuti crnom zastavom s natpisom "S verom u Boga - sloboda ili smrt", koja se smatra simbolom ovog pokreta.
Njima se prije toga obratio predstavnik Ravnogorskog pokreta podsjećajući da ovaj pokret - 40 godina obilježava ratne događaje i pobjedu i stradanje.
Ravnogorski pokret nije pokrenut da bude stranački pokret, već svesrpski, narodni i domaćinski pokret - rečeno je u uvodnom obraćanju.
Istaknuto je da ove godine događaju prisustvuju i pokreti iz Crne Gore, Republike Srpske, Sjeverne Makedonije, Australije, ali da su tu i boračka udruženja.
Predstavnik Srpskih četnika iz Australije je kazao da je sa tri godine emigrirao i da je danas ponosni četnik.
Mi, Srbi, kao ljudi imamo svoju slobodnu volju; svaki čovjek želi da živi u miru i slobodi. Cilj je isti: sloboda ili smrt - kazao je on dodajući da je slobodna Srbija svima cilj.
Pripadnici Ravnogorskog pokreta su nakon zvaničnog protokola nastavili druženje uz pjesme kojima se veliča Draža Mihailović, ali i Momčilo Đurić. "Srpski narod ima želju da se vrati spasitelju, iz daljina da nam dođeš, da Dinarom opet prođeš", stihovi su pjesme koja se pjevala u čast vojvodi Đuriću nedaleko od štandova na kojima se prodaju odjevni predmeti sa obilježjima ovog pokreta.
Na Ravnoj Gori je Milorad Šarović izrecitirao pjesmu posvećenu Ivanki Ravnogorki, želeći naznačiti ulogu žena u ratu. Osim ovog okupljanja, pripadnici Ravnogorskog pokreta se svake godine okupljaju i u Dobrunskoj Rijeci, nedaleko od Višegrada. Tu odaju počast Draži Mihailoviću, četničkom vođi, osuđenom na smrt 1946. godine zbog veleizdaje i saradnje s nacističkom Njemačkom. Mihailovića je Viši sud u Beogradu rehabilitirao 2015. godine.
Zabrinjavajuće je što se ovakva okupljanja iz godine u godinu ponavljaju, uz ikonografiju i poruke koje vrijeđaju žrtve i povratničke zajednice. Još je više zabrinjavajuće što izostaje institucionalna reakcija - pravosudne institucije Bosne i Hercegovine, posebno Tužilaštvo i Sud BiH, ne prepoznaju potrebu da ovakva dešavanja istraže, sankcionišu.
Mediji i povratnici reaguju, ali bez konkretne podrške države i njenih institucija, ovi skupovi nastavljaju da šalju poruke netrpeljivosti i prijetnje. U tom kontekstu treba tražiti i odgovore i rješenja na probleme koji iz godine u godinu ostaju neriješeni, jer se ignorisanjem ovakvih pojava šalje opasna poruka o tome ko smije, a ko ne smije imati osjećaj sigurnosti i pripadnosti u ovoj zemlji.
