Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici nalaze se u završnoj fazi usaglašavanja prijedloga o 30-dnevnom primirju u Ukrajini, koje bi, ako ne bude prihvaćeno, otvorilo vrata za novi talas koordinisanih sankcija Rusiji.
Informaciju je potvrdio visoki francuski diplomatski izvor, navodeći da bi konkretna odluka mogla biti objavljena u narednim satima ili danima.
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je pozvao na bezuvjetno primirje, ističući da su SAD i njihovi partneri spremni nametnuti dodatne ekonomske mjere protiv Moskve u slučaju nepoštivanja dogovora. Ukrajinska strana već je signalizirala spremnost da prihvati američku inicijativu, dok je Rusija jednostrano proglasila trodnevni prekid vatre od 8. do 10. maja, simbolično vezan uz obilježavanje 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.
Diplomatski izvor tvrdi da se još uvijek vode rasprave o tome da li bi primirje trebalo biti uvedeno jednostrano ili dati Rusiji ograničen vremenski rok za odgovor. U svakom slučaju, odbijanje bi automatski aktiviralo paket novih američkih i evropskih sankcija. “Nismo još potpuno završili nacrt, ali čini se da smo blizu dogovora. Postoje dvije opcije – jedinstveni 30-dnevni prekid vatre ili primirje koje bi se primjenjivalo na određene zone sukoba,” rekao je izvor.
U međuvremenu, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, koji se prošle sedmice susreo s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, pridružit će se predsjedniku Emmanuelu Macronu u subotu u Kijevu. Tamo će se održati hibridni sastanak najbližih saveznika Ukrajine s ciljem koordinacije zajedničkog pristupa.
Prema izvorima, razgovori između Washingtona i evropskih prijestolnica intenzivirani su posljednjih dana, a Trump i Macron telefonski su razgovarali u četvrtak radi finalizacije prijedloga. “Osjeća se određena iritacija zbog ruskog ignorisanja ranijih inicijativa. Čini se da je politička odluka već donesena – ako nema reakcije, slijede sankcije,” istakao je izvor.
Prijedlog predstavlja pokušaj Zapada da preokrene dinamiku rata kroz diplomatski pritisak, ali i testira stvarnu volju Moskve za bilo kakvom deeskalacijom sukoba.
