Bosna i Hercegovina je otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, ulagači moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slabo pravosuđe, sistem pod neprimjerenim utjecajem etnonacionalističkih političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža, navodi se u analizi Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju privredno okruženje zemlje i odvraćaju strane ulagače.
State Department u izvještaju o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini dodaje i da BiH nudi liberalan trgovinski režim.
“Njena pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret vlade za socijalne doprinose.
Značajno iseljavanje radne snage stvorilo je izazove pri zapošljavanju. Više od 550 preduzeća u državnom vlasništvu i prenapuhani javni sektor istiskuju privatni sektor”, navodi se u izvještaju.
Dodaju da složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju privredno okruženje zemlje i odvraćaju strane ulagače. “Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalističke političke vođe bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama.
U tom kontekstu, institucije na državnom nivou postigle su mali napredak u provođenju potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.
BiH je postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji 2022. godine, a Evropsko vijeće je u martu 2024. odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u potrebnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO)”, piše u izvještaju. Potezi entiteta Republike Srpske da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i sve češće prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećali napetosti, tvrdi State Department.
“Ove radnje, u kombinaciji s prijetnjama RS da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna tijela na entitetskom nivou, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem pravnih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, remete privredu i koče ulaganja”, piše u izvještaju.
Upozorava se da bi ulagači trebali provesti odgovarajuću dubinsku analizu – to uključuje izbjegavanje izlaganja pojedincima i subjektima pod sankcijama SAD i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljom i statusa podnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonite ili neustavne aranžmane.
Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika. “Privreda BiH bilježi niže nivoe ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regiji. Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,8 posto u 2024. i 3,4 posto u 2025.
Privreda BiH nije osjetila značajne direktne učinke ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju potpomognut višim realnim plaćama, kontinuiranom političkom podrškom, blagim oporavkom privatnih ulaganja i turizma”, navodi se u analizi.
Uprkos tome, dudaju, izgledi privrednog oporavka bili su ometeni pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i strožim komercijalnim uvjetima finansiranja. “Uprkos blizini EU, napretku na putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih ulaganja je vrlo nizak.
Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir.
Rascjepkana vlada BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju odgovarajućih poticaja ili zdravog poticajnog okruženja za ulagače”, piše u izvještaju. Napominju da se preduzeća koja žele poslovati u cijeloj BiH suočavaju s tehničkim i administrativnim preprekama i često moraju dobiti iste licence ili dozvole u svakom entitetu i plaćati niz različitih poreza i naknada.
“Između 1994. i 2023. godine u BiH je stiglo oko deset milijardi dolara FDI. Prvih pet historijskih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih FDI u BiH. Glavni historijski sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije.
Godišnja direktna strana ulaganja rasla su u posljednjih nekoliko godina, s otprilike 500 miliona dolara u 2018. na 800 miliona dolara u 2022. prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH).
Američka ulaganja u BiH su niska, a većina američkih kompanija u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
