Američki Kongres je u izmijenjenom tekstu prijedloga zakona o zapadnom Balkanu, koji u utorak razmatra senatski Vanjskopolitički odbor, izrazio duboku zabrinutost zbog stanja demokratije u Srbiji.
"Parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji - i ono što je uslijedilo odmah poslije njih - povod su za duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji, između ostalog i zbog konačnog izvještaja Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a", navodi se u tekstu zakonskog prijedloga pod nazivom "Zakon o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana".
Zakon je Senatu u maju prošle godine podnijela demokratska senatorka Jeanne Shaheen, predsjedavajuća senatskog Pododbora za Evropu, uz podršku kolega iz obje političke stranke. Shaheen je sada predložila izmjene tog zakona.
U tekstu prijedloga podsjeća se da je u izvještaju ODIHR-a utvrđeno da su postojali "nepravdeni" izborni uslovi, da je bilo "brojnih proceduralnih nedostataka, uključujući nekozistentnu primjenu zaštitnih mjera tokom glasanja i brojanja glasova i česte primjere prevelikih gužvi (overcrowding) i kršenja tajnosti glasanja, te da je bilo brojnih slučajeva grupnog glasanja". Ističe se i da je u izvještaju navedeno da se "glasanje mora ponoviti" na nekim biračkim mjestima.
"Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju takođe je navela da su zvaničnici u Srbiji optužili uglavnom mirne demonstrante, opozicione stranke i civilno društvo da 'pokušavaju destabilizirati vladu', što je zabrinjavajuća optužba koja ugrožava sigurnost važnih elemenata društva u Srbiji", navodi se u zakonskom prijedlogu.
U tekstu prijedloga, između ostalog se navodi i da bi Srbija i Kosovo trebali postići hitan napredak u primjeni Aneksa Sporazuma o putu ka normalizaciju odnosa, koji je postignut u februaru prošle godine u Ohridu.
"Jednom kada je postignut dovoljan napredak u primjeni aneksa, SAD bi trebale razmotriti unprijeđenje inicijativa za jačanje bilateralnih odnosa sa objema zemljama, što bi moglo da obuhvati: uspostavljanje bilateralnog strateškog dijaloga sa Kosovom i Srbijom, unapređenje konkretnih inicijativa za produbljivanje trgovine i investicija sa objema zemljama", navodi se u prijedlogu i poručuje da bi SAD trebale nastaviti podržavati sveobuhvatni konačan sporazum Kosova i Srbije zasnovan na međusobnom priznanju.
Uz podršku senatora Rogera Wickera, Bena Cardina, Dicka Durbina i Chrisa Van Hollena, cilj prijedloga senatorke iz Nju Hempšira je promocija saradnje među zemljama zapadnog Balkana, ali i saradnju tih zemalja sa Sjedinjenim Državama.
Gotovo ista grupa senatora, predložila je sličan zakon i prošlom sazivu Senata, ali nije usvojen.
Zakonski prijedlog, između ostalog, predviđa uspostavljanje regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost, kodificiranje dvije postojeće izvršne uredbe o izricanju sankcija radi korupcije i prijetnji miru i stabilnosti na zapadnom Balkanu, kao i pokretanje inicijative za borbu protiv korupcije koja bi američkog državnog sekretara usmjerila da pruži tehničku pomoć svim zemljama u izradi nacionalnih strategija za borbu protiv korupcije.
U tekstu zakonskog prijedloga se između ostalog navodi da je korupcija i dalje problem na zapadnom Balkanu i da je jedna od najvećih prepreka ekonomskom i političkom razvoju regiona, te da kampanje dezinformacija podrivaju kredibilnost demokratskih institucija, uključujući integritet izbora, u sedam zapadnobalkanskih zemalja.
Ukazuje se i na zavisnost zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva, što "ometa njihove aspiracije za evropskim integracijama", i poručuje da je smanjenje te zavisnosti u nacionalnom interesu SAD. Upozorava se i na sve veći uticaj Kine na zapadnom Balkanu koji bi "takođe mogao imati štetan utjecaj po stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju sa Evropom".
Takođe se ocjenjuje da je u obostranom interesu SAD i zemalja regiona da promoviraju stabilni i održivi ekonomski rast i razvoj u regionu, da su reforme i integracija sa Evropskom unijom doveli do značajnog demokratskog i ekonomskogh napretka, ali da su stopa siromaštva i nezaposlenosti na Balkanu i dalje veći nego u susjednom članicama EU i da odlazak građana, naročito mladih, utiče na demografsku sliku svake zemlje. Dodaje se da postojeći regionalni ekonomski napori, kao što su Zajedničko regionalno tržište, Berlinski proces i Otvoreni Balkan, imaju potencijal da poboljšaju ekonomske uslove na Zapadnom Balkanu.
U zakonskom prijedlogu se poziva i na blisku koordinaciju sa Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim saveznicima i partnerima kada je riječ o sankcijama koje se tiču zemalja regiona i da se "usklade napori što je više moguće" da bi se pokazala jasna posvećenost poštovanju demokratskih principa.
Navedeno je i da je neophodno da Amerika poveća napore da se suprostavi ruskim malignim kampanjama širenja uticaja i "drugim destabilizujućim i remetilačkim aktivnostima čija je meta zapadni Balkan", kroz saradnju sa vladinim institucijama, političkim akterima, novinarima, civilnim društvom i poslovnim liderima (industry leaders).
U zakonskom prijedlogu se poziva i na podršku ubrzanoj integraciji zemalja u EU i NATO, za one koje to žele i ispunjavaju uslove. Traži se i nastavak američke podrške razvoju civilnih društva, nezavisnih medija, političke stabilnosti i modernih tržišnih ekonomija.
Sjedinjene Države bi trebale dati "prioritet partnerstvima i programima za zemljama zapadnog Balkana koje pokazuju posvećenost jačanju demokratija i poštuju ljudska prava", navodi se u prijedlogu američkog zakona u kojem se ističe da je region ključan za mir, stabilnost i prosperite evropskog kontinenta.
Region zapadnog Balkana, prema definiciji američkog Kongresa, čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makednija i Srbija.
Da bi zakonski prijedlog bio usvojen, mora prvo ga odobriti puni sastav Senata, a zatim i Predstavnički dom prije nego što ga potpiše predsjednik Joe Biden.
