Šesnaesti samit BRICS-a, održan od 22. do 24. oktobra u ruskom gradu Kazanju, poslužio je kao platforma za demonstraciju podrške Rusiji na globalnom nivou, ali bez čvrstih obećanja o usmjerenju koje Moskva priželjkuje. Uprkos pritisku Zapada i međunarodnoj potjernici koja ograničava Putinovo kretanje, prisustvo šefova država na ovom događaju pokazalo je da izolacija Rusije nije tako jednostavna – posebno u zemljama s velikim populacijama poput Kine i Indije, koje nisu voljne okrenuti leđa Rusiji, ali ni u potpunosti stati uz njenu politiku.
Američki predsjednik Joe Biden svojevremeno je izjavio da je Putin izolovan "kao nikada do sada," što je do prošle godine bila tačna tvrdnja, budući da se međunarodna zajednica sve više distancirala od Moskve. Međutim, samit u Kazanju pokazuje da ova izolacija ipak nije apsolutna i da mnoge države, uprkos sankcijama i pritiscima, imaju svoje interese zbog kojih održavaju odnose s Rusijom. Samit u Kazanju predstavljao je veliki diplomatski trenutak za Moskvu – događaj je okupio visoke delegacije iz mnogih zemalja koje, iako su nezadovoljne trenutnim globalnim poretkom, nisu spremne otvoreno slijediti Rusiju u njenoj anti-zapadnoj kampanji.
Kazanj, kao mjesto održavanja ovog samita, izabran je s jasnim simboličkim značenjem. Smješten u Republici Tatarstan, gdje većinu čini muslimansko stanovništvo, Kazanj predstavlja most između Istoka i Zapada i podsjetnik na historijske trgovinske rute koje su povezivale različite svjetove. Ironično, danas Rusija gleda na Zapad iz perspektive Istoka, suočena s potpunom transformacijom uloga u svjetskoj politici. Upravo je samit BRICS-a demonstracija te podijeljenosti i istovremeno, prema mnogima, okupljanje država nezadovoljnih trenutnim međunarodnim sistemom.
Iako su mnogi predviđali da će samit u Kazanju označiti početak kraja svjetskog finansijskog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata, taj ishod nije se desio. Deklaracije i zajedničke izjave učesnika, u kojima se izražava nezadovoljstvo globalnim ekonomskim sustavom, zapravo su samo nastavile već prisutne kritike na račun sistema Bretton Woodsa. Unatoč simboličnom stavu, većina članica BRICS-a, osim Irana i Kine, nije bila spremna za radikalne korake koji bi srušili oslonac globalne ekonomije – američki dolar.
Dok Iran, suočen s dugogodišnjim sankcijama, nastoji izgraditi alternativni sistem zajedno s Rusijom, Kina, koja bi potencijalno mogla zamijeniti dolar vlastitom valutom, također ne nailazi na široku podršku među BRICS partnerima poput Indije. Ovo pokazuje da su unutarnje razlike među članicama BRICS-a dublje nego što se čini, a Moskvi je teško pronaći čvrstu podršku čak i među državama koje formalno kritiziraju Zapad.
Upravo zbog ovih poteškoća, Moskva se sve češće okreće alternativnim metodama za međunarodne transakcije, gdje juan preuzima glavnu rezervnu ulogu umjesto dolara. U određenim situacijama čak i barter trgovina postaje opcija, što je nedavno ilustrirano isporukom mandarina iz Pakistana koje su plaćene lećom i bobom. Ovo je posljedica sankcija kojima je Rusija pogođena zbog rata u Ukrajini, koje ograničavaju njezine finansijske transakcije i izazivaju sve veće poteškoće na međunarodnom tržištu.
Zajednička izjava samita, sačinjena od čak 143 tačke, izražava podršku Palestini, poziva na pregovore o iranskom nuklearnom programu, reformu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, te kritikuje unilateralne sankcije. Također, članice BRICS-a zatražile su okončanje rata u Ukrajini, no bez značajnih konkretnih koraka prema tom cilju, očigledno svjesne složenosti sukoba i ograničenih mogućnosti intervencije.
Pored ovih zajedničkih stavova, samit je bio prilika za bilateralne dogovore na marginama događaja. Iako su neki delegati iznijeli ambiciozne planove o daljnjem širenju BRICS-a, ostaje očito da nesuglasice među članicama sputavaju grupu u stvaranju koherentnog fronta protiv Zapada. Putin, iako dijelom zadovoljan međunarodnom podrškom koju je Kazanj omogućio, nije dobio jedinstvenu podršku BRICS-a za ruske interese u Ukrajini.
Prisutnost palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa na samitu i retorička podrška BRICS-a Palestini dodatno su pokazali kako su stavovi između BRICS-a i Zapada polarizirani. Generalni sekretar UN-a, António Guterres, prisustvovao je ovom skupu uprkos tome što je Generalna skupština UN-a oštro osudila rusku politiku od početka rata u Ukrajini. Njegovo prisustvo izazvalo je negodovanje Zapada i ukazalo na činjenicu da se potrebe za reformama međunarodnih institucija ne mogu ignorisati.
Sve u svemu, samit u Kazanju nije donio radikalne promjene. Ipak, okupljanje velikog broja država koje izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem u svijetu nagovještava da postoji alternativa unipolarnom poretku, makar ona bila samo na riječima. Putin nastavlja koristiti ovo nezadovoljstvo za daljnju borbu protiv Zapada, igrajući na kartu vremena i nadajući se da će proces promjena ipak jačati rusku poziciju na globalnom nivou.
