Od 20. aprila 1896. godine, sarajevska Vijećnica stoji kao nijemi svjedok historije – burne, bolne, ali i ponosne.
Više od jednog stoljeća, ova impresivna građevina prati Sarajevo kroz političke mijene, ratne strahote i kulturni preporod.
Izgrađena kao sjedište gradske uprave, Vijećnica je kroz decenije mijenjala svoju namjenu – od sudskih institucija do Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. No, najteže stranice svoje historije ispisala je tokom opsade Sarajeva. U noći 25. na 26. augusta 1992. godine, granatirana s agresorskih položaja, planula je u plamenu koji je progutao oko dva miliona knjiga, neprocjenjivo kulturno i historijsko blago.
Uprkos tragediji, građani Sarajeva i bibliotečki radnici pokazali su hrabrost i dostojanstvo, pokušavajući spasiti ono što se moglo – izloženi snajperskoj vatri i smrtonosnim uslovima. Njihova požrtvovanost postala je simbol duha ovog grada.
Obnova Vijećnice trajala je 18 godina i kulminirala svečanim otvaranjem 9. maja 2014. godine – na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Danas, obnovljena do najsitnijeg detalja, Vijećnica je ponovo središte kulturnog i javnog života Sarajeva. Svaki ornament, svaka klupa i zlatni rub zidova – rađeni su prema originalnim dokumentima, s posebnom pažnjom i strašću.
Smještena uz samu Baščaršiju, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica danas blista kao multimedijalni centar, mjesto gdje se čuvaju vrijedni rukopisi, gdje se održavaju izložbe, koncerti, konferencije, vjenčanja – i gdje prošlost i budućnost Bosne i Hercegovine dišu pod istim krovom.
Kao nacionalni spomenik od 2006. godine, Vijećnica ne pripada samo Sarajevu. Ona je priča cijele zemlje – priča o razaranju, ali još više o ponovnom rađanju, ljepoti, kulturi i neuništivom duhu jednog naroda.
