Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) objavila je da je razotkrila špijunsku mrežu koju je, prema njihovim tvrdnjama, uspostavila mađarska vojna obavještajna služba s ciljem prikupljanja osjetljivih informacija o vojnoj obrani i političkoj situaciji u Zakarpatskoj oblasti, regiji koja graniči s Mađarskom i u kojoj živi značajna mađarska manjina.
U saopćenju za javnost, SBU navodi da su pritvorena dva bivša pripadnika ukrajinskih snaga, muškarac i žena, koje optužuju da su radili u korist Budimpešte. Prema navodima, oboje su primali novac i komunikacijsku opremu od mađarskih agenata, a jedan od njih, bivši vojnik iz zakarpatskog Berehova – grada koji je kulturno središte mađarske manjine u Ukrajini – navodno je bio regrutiran još 2021. godine, a aktiviran u septembru 2024.
Njihova misija, kako tvrdi SBU, bila je prikupljanje informacija o ukrajinskim jedinicama protuzračne obrane, slabostima u vojnoj infrastrukturi, ali i o stavovima lokalnog stanovništva prema eventualnoj intervenciji mađarskih snaga u tom području. Ukrajinska sigurnosna služba ističe da je ovo prvi dokumentovani slučaj djelovanja mađarske špijunske mreže protiv Ukrajine.
Odgovor iz Mađarske uslijedio je brzo i odlučno – Budimpešta je proglasila dvojicu ukrajinskih diplomata nepoželjnim osobama, tvrdeći da su u stvari obavještajci. Ministar vanjskih poslova Mađarske Péter Szijjártó rekao je da Mađarska nije primila nikakvu službenu obavijest o slučaju te da cijelu situaciju zasad vidi kao dio, kako je naveo, „propagandnog rata“ koji se vodi paralelno s fizičkim ratom u Ukrajini.
– U Ukrajini često svjedočimo antimađarskoj propagandi. Ona je u više navrata bila neutemeljena i ovom slučaju pristupamo s oprezom – rekao je Szijjártó u intervjuu za mađarsku televiziju ATV.
Ova epizoda dodatno komplikuje već narušene odnose dviju susjednih država. Iako su i Ukrajina i Mađarska blisko povezane s euroatlantskim strukturama – Mađarska kao članica EU i NATO-a, a Ukrajina kao njihov partner u ratu s Rusijom – tenzije su prisutne već godinama. Posebno su izražene zbog položaja mađarske manjine u Ukrajini i Budimpeštine blagonaklonosti prema Moskvi, uključujući održavanje redovnih odnosa mađarskog premijera Viktora Orbána s Vladimirom Putinom.
Kritičari Kremlja već godinama upozoravaju da bi Rusija mogla pokušati destabilizirati Ukrajinu i preko Zakarpatske oblasti, potičući sukobe između ukrajinskih vlasti i mađarske manjine, čime bi se dodatno oslabio otpor Kijeva.
SBU navodi da su špijuni sakupljali informacije koje bi potencijalno omogućile bolje planiranje neprijateljskih operacija protiv Ukrajine, uključujući procjene kako bi lokalna zajednica reagirala na prisustvo mađarskih snaga.
Imena uhapšenih nisu objavljena, ali se zna da je jedna od pritvorenih osoba bivša pripadnica ukrajinskih sigurnosnih snaga koja je napustila službu ranije ove godine.
Zakarpatska oblast ima složenu historiju i duboke kulturne veze s Mađarskom. Regija je bila pod mađarskom i austrougarskom vlašću više od pet stoljeća, da bi nakon Prvog svjetskog rata pripala Čehoslovačkoj, a potom nakon Drugog svjetskog rata – Sovjetskom Savezu, odnosno Ukrajini. Tokom posljednje decenije, Mađarska je uložila više od 115 miliona eura u ovu oblast, često direktno podržavajući lokalne škole, zdravstvene ustanove i kulturne organizacije, što su mnogi u Kijevu gledali s oprezom.
Otkriće špijunske mreže dolazi u trenutku kada Ukrajina pokušava ojačati unutrašnju sigurnost i osigurati jedinstvo pred stalnim vanjskim prijetnjama. U svjetlu sve većih izazova s različitih strana – uključujući i one koji dolaze od nominalnih partnera iz EU – ovaj slučaj mogao bi imati dugoročne posljedice po odnose Kijeva i Budimpešte.
