Koliko god predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) sebe predstavljao neustrašivim političkim borcem, jučerašnja intervencija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Christiana Schmidta na površinu je izbacila vidnu Dodikovu nervozu.
Dodik je tokom dana Schmidtu posvetio cijeli niz objava u kojima ga vrijeđa i ismijava, a sve nakon što je visoki predstavnik jučer donio odluku o obustavi finansiranja iz budžeta Dodikove stranke SNSD te stranke Ujedinjena Srpska, koju predvodi Nenad Stevandić. Poređenja radi SNSD je iz budžeta u 2024. godini dobio nešto više od dva miliona KM, dok je Ujedinjena Srpska dobila oko 400.000 KM.
I koliko god Dodik prkosio ovaj finansijski udar, s prijetnjom sankcija bankama koje budu ignorisale ovu odluku poljuljat će Dodikovu stranku. No, i bez toga jasnoje da Dodik ima druge izvore finansiranja. Ali, u ovom trenutku to nije toliko važno, koliko do izražaja dolazi činjenica da se lider SNSD-a plaši nekih novih Schmidtovih poteza.
Naime, jučerašnjom reakcijom Schmidt je prekinuo višemjesečnu šutnju u kontekstu konkretnog djelovanja i pokazao da aktivno radi i ima snagu da nameće odluke. Te odluke možda u ovom trenutku nisu dovoljne za rješavanje gordijevog političkog čvora, ali pokazuju da je na stolu više opcija.
To je važno u kontekstu aktuelne krize na državnom niovu, gdje i SNSD i HDZ krše poslovnik Doma naroda i ne dozvoljavaju glasanje o smjeni Nikole Špirića (SNSD) s pozicije člana Kolegija Doma naroda, iako postoji čak osam ruku za tu inicijativu.
U tom smislu treba tražiti i prostor za moguću intervenciju i visokog predstavnika. Također, u Vijeću ministara HDZ ignoriše zahtjeve za imenovanje novog ministra sigurnosti te smjenu SNSD-ovih ministara Srđana Amidžića i Staše Košarca.
Dragan Čović prerano otpisao Schmidta?
S tim u vezi treba podsjetiti kako je lider HDZ-a Dragan Čović 14. februara ove godine, na dan kada je bivši američki ambasador Michael Murphy napustio BiH (koji je inače snažno podržavao sve Schmidtove intervencije), završivši svoj mandat, pun samopuzdanja poručio da visoki predstavnik u BiH više neće donijeti nijednu odluku.
Čović je tada novinarima u Sarajevu kazao kako se odnos snaga u svijetu stubokom promijenio otkako je Donald Trump postao predsjednik SAD pa se sada uspostavlja nova realnost kojoj se i BiH treba prilagoditi.
Tada je istakao da po njemu to konkretno znači kako će se smanjiti dosadašnji nivo uplitanja međunarodne zajednice u procese u BiH, a ujedno i prostor za intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta. Kazao je kako je uvjeren da Schmidt "više neće donijeti ni jednu odluku".
I evo nešto duže od dva mjeseca kasnije Schmidt je ipak donio novu odluku, a mogao bi i neke nove odluke. U tom kontekstu simptomatična je i današnja posjeta Schmidta Zagrebu, gdje se sastao s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova te zemlje Gordanom Grlićem Radmanom. I mada su poruke nakon tog sastanka standardne za susrete ovog tipa, gdje je istaknuta tema Izbornog zakona, ne može se isključiti i činjenica da Schmidt s Plenkovićem razgovara o stvarima za koje zna da će imati utjecaja na Čovića.
I Schmidt ako želi pomoći da državni nivo kako-tako profunkcioniše, a trenutno je u paralizi, na nove odluke ne smije čekati dugo. Jer već od jeseni ove godine dominantna tema će biti predizborna kampanja, a političke stranke će već tada krenuti u grupisanje i kreiranju strategija za opće izbore 2026. Stoga je jako malo vremena da se ovaj mandat iskoristi i da 18 mjeseci do izbora već sada ne bude izgubljeno u nepovrat.
