Gost jutarnjeg programa „Jutro za sve“ na državnom televizijskom servisu bio je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA) i šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Tokom razgovora, Džaferović se osvrnuo na aktuelnu političku situaciju u BiH, blokade u institucijama, odnose unutar parlamenta, ulogu međunarodne zajednice, ali i na pitanje kandidature za člana Predsjedništva BiH.
Govoreći o predstojećim izborima, Džaferović je kazao da smatra kako bi kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH trebao biti predsjednik te stranke, Bakir Izetbegović, naglašavajući da je to, prema njegovom mišljenju, prirodan slijed unutar stranačke hijerarhije. Pritom je istakao da on lično neće biti kandidat, te da ne želi preuzimati odgovornost ni za izbornu kampanju ni za obavljanje te funkcije.
Osvrnuvši se na rad Doma naroda, Džaferović je upozorio da je u toj instituciji postala praksa da se sjednice ne održavaju ukoliko se određene tačke dnevnog reda ne sviđaju HDZ-u i SNSD-u. Takvo stanje, kako je naveo, ne može se smatrati normalnim funkcionisanjem zakonodavne vlasti, jer se na taj način blokiraju ključni reformski procesi.
Prema njegovim riječima, zbog političkih blokada već duže vrijeme nema zakona o energiji, nema izmjena Izbornog zakona koje se odnose na uvođenje savremenih tehnologija, nema smjena, kao ni rasprava o drugim važnim pitanjima koja, kako je rekao, nisu po volji Draganu Čoviću i Nikoli Špiriću. Džaferović je najavio da će lično predložiti izmjene Izbornog zakona vezane za savremene tehnologije, ali je upozorio da je u postojećim okolnostima teško predvidjeti tok događaja, s obzirom na to da se, kako tvrdi, pravila često krše.
Naglasio je da bi primjena savremenih tehnologija u izbornom procesu vjerovatno bila ostvarena i bez zakona, ali da bi njegovo usvajanje uklonilo svaku dilemu i otvorilo prostor za transparentnije i vjerodostojnije izbore.
Komentarišući ulogu Kemala Ademovića, Džaferović je rekao da razumije njegovu odluku da se na kolegiju Doma naroda saglasi s Čovićem i Špirićem oko dnevnog reda, kako bi se uopće osiguralo održavanje sjednice. Ipak, dodao je da će se tek nakon današnje sjednice vidjeti kako će se Ademović postaviti prema zahtjevima delegata, te da će to biti pravi test njegove političke odgovornosti.
Džaferović je upozorio da je ozbiljan problem kada jedan dom parlamenta praktično ne funkcioniše zbog, kako je rekao, zloupotrebe dejtonskih mehanizama kvoruma. Smatra da visoki predstavnik očigledno neće reagovati na takvo stanje, zbog čega, prema njegovim riječima, ne preostaje ništa drugo nego tražiti od međunarodne zajednice da odigra ulogu koja joj je dodijeljena Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Govoreći o zakonima o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Džaferović je ocijenio da je odnos stranaka Trojke prema tim zakonima diletantski. Istakao je da prijedlozi koji se trenutno nalaze u Domu naroda ne ispunjavaju u potpunosti zahtjeve Evropske komisije, ali da su, ipak, bolji od svih ranijih verzija i da postoji prostor za njihovo unapređenje kroz amandmane. Iako je rekao da nema obavezu niti poseban razlog da te zakone podrži, naveo je da će vjerovatno biti suzdržan kako bi se omogućio dalji evropski put BiH i otvaranje amandmanske faze.
Osvrnuvši se na situaciju u Republici Srpskoj, Džaferović je ustvrdio da Ustav tog entiteta ne poznaje poziciju vršioca dužnosti predsjednika, te da je aktuelnu Vladu RS-a predložila osoba koja za to, prema njegovom mišljenju, nema ustavno pravo. Dodao je da čak i u slučaju postojanja v.d. predsjednika, ta osoba ne bi mogla predložiti mandatara za sastav vlade.
Komentarišući glasanje delegata Dževada Mahmutovića, Džaferović je rekao da bi on glasao za pokretanje procedure vitalnog nacionalnog interesa. Naglasio je da je za njega ključno to što je SDA dala jasnu instrukciju svojim delegatima da podrže pokretanje tog mehanizma, te da Mahmutović treba objasniti razloge zbog kojih je bio suzdržan. Ipak, dodao je da će se u stranci razgovarati o njegovoj odgovornosti, uz napomenu da je Mahmutović ranije uradio mnogo važnih stvari.
Džaferović je naglasio i da bi visoki predstavnik trebao aktivirati komisiju za izuzetke iz zabrane raspolaganja državnom imovinom, te da ta komisija mora djelovati na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, poručio je da predsjednik Srbije nema pravo da drži lekcije građanima BiH, posebno u kontekstu teških optužbi vezanih za ubistva civila. Istakao je da je nužno detaljno istražiti takve navode, utvrditi odgovornost svih aktera i osigurati pravdu, nazivajući takve pojave primjerom krajnje nečovječnosti. Dodao je da očekuje da se politika Srbije prema BiH temelji na poštovanju suvereniteta, granica i presuda Haškog tribunala, navodeći i pitanje hidroenergetskih objekata na Drini kao primjer neravnopravnog odnosa.
Na kraju, Džaferović je ponovio da je, po ustaljenoj praksi SDA, odluka o kandidatu za člana Predsjedništva BiH pitanje stranačke konvencije koja se održava 26. maja, te da će se tada, ukoliko Bakir Izetbegović odluči prihvatiti kandidaturu, javnost i zvanično obavijestiti o toj odluci.
