Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak izazvao je buru reakcija nakon što je podržao Dodikov plan o slanju mladih iz Republike Srpske u vojsku Republike Srbije.
Ova izjava dolazi kao šamar postojećim zakonima Bosne i Hercegovine, koji jasno zabranjuju građanima s dvojnim državljanstvom da služe vojne rokove u stranim zemljama. Selak, međutim, smatra da je "isključivo na Srbiji da odluči kada i kako će pozvati svoje državljane na služenje vojnog roka," u potpunom ignorisanju zakonskih zabrana i mogućih posljedica.
Ovo pitanje se otvorilo nakon što je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, provokativno najavio mogućnost da mladići iz Republike Srpske služe vojni rok u Srbiji, kao dio navodnih “specijalnih i paralelnih veza” između entiteta i susjedne države. U ovome se ogleda politička težnja da se poveća uticaj Srbije u Republici Srpskoj, pri čemu se koriste mladi kao političko sredstvo za Dodikove nacionalističke ciljeve.
Selakova izjava dolazi kao odgovor na reakciju federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, koji je Dodikov prijedlog nazvao nedopustivim miješanjem u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine. No, Selak, očigledno u cilju oštrijeg političkog nastupa, optužuje Isaka za “miješanje u unutrašnja pitanja Srbije” i pokušava opravdati pravo Republike Srbije da “pozove svoje državljane, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, na službu u vojsci”. Ignorišući odredbe Zakona o odbrani BiH i Krivičnog zakona koji ovakva postupanja tretiraju kao krivična djela, Selak tvrdi da Ramo Isak “nema nikakvog uticaja” na odluke Srbije i da bi trebao da se bavi problemima Federacije BiH.
Ali, šta stoji iza ovih teških riječi i provokacija? Po Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, državljanima BiH – čak i onima s dvojnim državljanstvom – zabranjeno je služiti vojni rok u stranim zemljama. Takođe, Krivični zakon BiH predviđa stroge kazne za sve organizatore i učesnike koji se pridružuju stranim vojnim formacijama. Član 162.b Krivičnog zakona BiH precizira zatvorske kazne za svakoga ko potiče, organizuje ili pristupi stranim vojnim snagama, jasno potvrđujući opasnost koju ovakve aktivnosti predstavljaju za suverenitet BiH.
Da li Selak i Dodik uopšte uvažavaju ove zakone? Njihove izjave djeluju kao otvoreni poziv za kršenje zakonskih normi i podsticanje na nepoštivanje države čiji su građani i čiji zakoni nalažu lojalnost. No, sve ovo očigledno ne brine Dodika i njegove političke saveznike, jer je njihova retorika usmjerena ka povlačenju granica i daljem udaljavanju Republike Srpske od institucija BiH.
I dok Selak odvraća Isaka da se “ne miješa u ono što nije u njegovoj nadležnosti”, postavlja se pitanje: da li je upravo politička elita Republike Srpske ta koja stalno narušava nadležnosti i zakonski poredak Bosne i Hercegovine? Da li je Selakova i Dodikova politika izazivanja i provociranja Federacije BiH i dalje usklađena s dugoročnim interesima srpskog naroda u BiH? Ili je to samo još jedan korak u strateškoj igri Dodikovih političkih saveznika, igra u kojoj su mladi generacije postale moneta za političko potkusurivanje i postizanje izolacionističkih ciljeva?
Jasno je da bi ovakav prijedlog mogao samo dodatno zaoštriti odnose između entiteta i države, ostavljajući prostor za moguće pravne posljedice i međunarodne reakcije. Za svaku osobu koja pokuša služiti vojni rok u stranoj zemlji postoji rizik od krivičnog gonjenja, s kaznama koje bi mogle obuhvatati dugogodišnje zatvorske kazne. Ovaj rizik se dodatno pojačava kada političari poput Dodika i Selaka ignorišu zakon u cilju ostvarivanja političke dominacije.
U konačnici, ostaje pitanje hoće li Republika Srbija zaista prihvatiti odgovornost za ovakvu Dodikovu politiku, koja nosi ozbiljan rizik za mlade ljude iz Republike Srpske. Hoće li vlasti u BiH ostati pasivne pred ovakvim provokacijama ili će, kroz zakonske mjere, pokazati da niko nije iznad zakona?
