Na samo 725 kvadratnih kilometara, Singapur bi se lako mogao previdjeti na mapi svijeta. Ipak, ta mala ostrvska država danas spada među najbogatije, najuređenije i najefikasnije ekonomije svijeta. Suprotno svim očekivanjima, ovaj bivši britanski kolonijalni posjed, zahvaljujući viziji jednog čovjeka i odlučnoj državnoj politici, prešao je put od prenaseljene i siromašne luke do globalnog centra finansija, tehnologije i stabilnosti.
Vizionar koji je prepoznao potencijal u haosu Godina 1965. bila je prijelomna. Singapur je tada stekao nezavisnost, razveden od Malezije i bez velikih prirodnih resursa. Većina stanovništva živjela je u slamovima, korupcija je bila sveprisutna, a nezaposlenost visoka. Međutim, upravo tada na čelo države dolazi Li Kuan Ju, političar koji će Singapur pretvoriti u ekonomsku utopiju Azije.
Autoritaran, ali nevjerovatno pragmatičan, Li Kuan Ju je vjerovao da država mora stvoriti ambijent u kojem će se pojedinci i kompanije moći nesmetano razvijati. Njegov model je bio jasan: efikasna i čista vlast, strateško ulaganje u ključne sektore, fokus na obrazovanje i zdravstvo, te nulta tolerancija prema korupciji.
Ekonomija slobodnog tržišta uz čvrstu državnu ruku Singapur je brzo postao sinonim za ekonomsku slobodu – niske poreske stope, otvorenost za strana ulaganja i liberalna imigraciona politika privukli su na hiljade međunarodnih kompanija. Za razliku od mnogih zemalja koje su balansirale između tržišta i birokratije, Singapur je proveo hibridni model – tržište je bilo slobodno, ali država je pažljivo usmjeravala tokove razvoja.
Upravo zahvaljujući tim politikama, zemlje poput Japana, SAD-a i Njemačke investirale su milijarde dolara u industrijski i tehnološki sektor Singapura. Uz to, zemlja se pretvorila u azijsko čvorište za brodogradnju, bankarstvo, logistiku, IT i brokerske usluge – uključujući i Forex trgovinu.
Od slamova do funkcionalnog društva Jedan od najvažnijih koraka bio je obračun sa slamovima. Stambene politike koje je uveo Državni stambeni odbor omogućile su da se desetine hiljada ljudi iz nehumanih uslova presele u funkcionalne stambene jedinice. Time su ne samo riješeni socijalni problemi, već i stvoreni zdravi, radno sposobni i produktivni građani.
Ovaj potez nije bio samo humanitarnog karaktera – bio je ekonomski proračunat. Stabilan životni ambijent stvorio je stabilnu radnu snagu, a to je bila osnova za ekspanziju industrije i usluga.
Borba protiv korupcije: temelj stabilnosti Li Kuan Ju nije imao milosti prema korumpiranim zvaničnicima. U samo nekoliko godina, Singapur je od jedne od najkorumpiranijih zemalja postao uzor efikasnosti. Danas je među deset zemalja s najmanje korupcije na svijetu, što je omogućilo da svaki cent iz budžeta bude usmjeren u razvoj, a ne u privatne džepove.
Biznis u nekoliko sati Poslovno okruženje u Singapuru postalo je primjer za čitav svijet. Osnivanje firme traje svega nekoliko sati ako je dokumentacija spremna. Administracija je efikasna, digitalizovana i gotovo potpuno oslobođena nepotrebne birokratije. Zato ne čudi da brojne globalne startap kompanije, ali i tehnološki giganti, Singapur biraju za svoje regionalno sjedište.
Mentalitet koji ostaje i nakon lidera Li Kuan Ju više nije među živima, ali njegov mentalitet ostao je ukorijenjen u državnim institucijama, zakonodavstvu i kolektivnoj svijesti građana. Singapur danas ima visoke plate, nisku nezaposlenost, odličan zdravstveni sistem i obrazovanje koje parira najboljima u svijetu.
U vrijeme kada mnoge zemlje gube kontrolu nad javnim sektorom, tonemo u duge političke krize i sistemsku korupciju, primjer Singapura djeluje kao naučna fantastika. Ipak, ovaj grad-država dokaz je da su stabilnost, vizija i odgovorno upravljanje dovoljni da se i najmanja tačka na karti svijeta pretvori u globalnog ekonomskog giganta.
