AMERIČKE SANKCIJE I PLANOVI O SECESIJI RS-A

Siniša Karan: Dodikov čovjek za rušenje Bosne i Hercegovine. Od sarajevskog studenta i policajca do Dodikovog čovjeka

Sinisa Karan etto

Ko je zapravo Siniša Karan: Dodikov čovjek za unutrašnje poslove i ustavna pitanja

Siniša Karan, trenutni ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, nekadašnji student u Sarajevu i doktor pravnih nauka iz Banje Luke, zauzima ključnu ulogu u operativnom timu Milorada Dodika kada je riječ o unutrašnjoj politici i ustavno-pravnim temama. Njegova dugogodišnja bliskost sa secesionističkim projektima SNSD-a potvrđena je i posljednjim sankcijama koje su mu uvele Sjedinjene Američke Države.

Prema informacijama američkog Ministarstva finansija, prošle godine formirana je radna grupa po Dodikovom nalogu s ciljem priprema za otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Ova vijest, iako alarmantna, nije izazvala očekivani šok u bh. javnosti, koja je već navikla na političke provokacije iz Banje Luke.

"Tokom 2024. godine Dodik je zadužio nekoliko visokih dužnosnika SNSD-a da osnuju radnu grupu za razradu plana o secesiji RS-a. Među njima su bili i Siniša Karan te Dalibor Panić, koji su direktno radili na izradi ovog plana", navedeno je u saopćenju američkog ministarstva.

Ove ozbiljne optužbe trebalo bi shvatiti kao signal za hitnu reakciju domaćih pravosudnih institucija. Kada se sagledaju Dodikove izjave o "nezavisnosti RS-a", "mirnom razlazu" i "pravu na samoopredjeljenje", jasno je da su američke obavještajne informacije potkrijepljene čvrstim dokazima. Nažalost, reakcije domaćih pravosudnih i sigurnosnih struktura gotovo da i nema.

Karijeristički pohod na secesiju

Siniša Karan godinama demonstrira bezrezervnu odanost Dodikovoj politici. Njegov angažman na sprovođenju referenduma o 9. januaru, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, samo je dio tog kontinuiteta. Referendum je održan 25. septembra 2016. godine, uprkos zabrani Ustavnog suda, a Karan je bio predsjednik komisije zadužene za njegovo sprovođenje.

Iako je zbog ovoga bio optužen zajedno s nekoliko drugih osoba, Sud BiH je 2017. godine odbacio optužnicu, čime mu je omogućeno da nastavi s političkim i pravnim djelovanjem protiv Bosne i Hercegovine. Karan je tada izjavio da je riječ o "nepostojećem krivičnom djelu", sličnim tonom kojim se Dodik danas brani pred sudskim postupcima koji se vode protiv njega.

Biografija u službi političkih ciljeva

Karanova biografija pokazuje duboke veze s policijskim i obavještajnim strukturama. Od početka karijere, 1985. godine, bio je angažovan na različitim pozicijama, od komandira policijske stanice u Kupresu i načelnika SJB Sarajevo, do visokih funkcija u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

Od 1985. godine do 2008. godine radio je u organima unutrašnjih poslova na radnim poslovima i zadacima komandira stanice policije Kupres, sekretara SUP-a Kupres, načelnika Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a Republike Srpske, Načelnika krivičnih istraga SIPA-e i načelnika Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e.

Od 2008. godine bio je zaposlen u Službi predsjednika Republike Srpske gdje je obavljao poslove savjetnika predsjednika, a od 2009. do 2019. godine, obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika. Od januara 2019. godine obavljao je poslove generalnog sekretara Vlade RS-a.

Njegov prelazak u administraciju Republike Srpske označava novu fazu karijere. Od 2008. godine radio je kao savjetnik u kabinetu predsjednika RS-a, a od 2009. do 2019. godine obavljao je dužnost generalnog sekretara predsjednika. Od 2019. godine preuzima funkciju generalnog sekretara Vlade RS-a, dok danas, kao ministar unutrašnjih poslova, nastavlja voditi politike usmjerene protiv teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Šutnja institucija kao saveznik

Iako Siniša Karan neskriveno učestvuje u procesima koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, reakcije nadležnih pravosudnih i sigurnosnih tijela u Bosni i Hercegovini i dalje izostaju. Njegova karijera i djelovanje svjedoče o organizovanom i kontinuiranom naporu vladajućih struktura Republike Srpske da ostvare secesionističke ciljeve, uprkos međunarodnim sankcijama i pravnim upozorenjima.


Znate više o temi ili prijavi grešku