PO NAREDBI SUDA BIH

SIPA pretresla kancelarije Dubravka Čampare i Vahidina Munjića

Dubravko Campara Vahidin Munjic

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izvršili su pretres kancelarije još uvijek aktivnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Dubravka Čampare, kao i kancelarije v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića.

Ovi pretresi su provedeni po naredbi Suda BiH, a na osnovu zahtjeva Tužilaštva BiH, koje vodi opsežnu istragu protiv Čampare zbog sumnjivih odluka donesenih tokom njegovog mandata.

Tokom pretresa, tužiocu Čampari oduzeti su mobilni telefoni, kao i bivšim saradnicama iz njegovog kabineta. Čampara, koji je ranije podnio ostavku na funkciju, formalno će napustiti Tužilaštvo BiH 30. aprila ove godine, što mu otvara mogućnost da se upiše u advokatsku komoru.

Podsjećanja radi, tužilac Čampara je krajem marta prebačen iz Odjela za organizovani kriminal u Odjel za ratne zločine, nakon što su se pojavile informacije o njegovim kontaktima s biznismenom iz Istočnog Sarajeva – Aleksandrom Mičićem, poznatim pod nadimkom Aco Makedonac, koji se dovodi u vezu sa organizovanim kriminalom. Istog dana kada je premješten, protiv njega je otvoren krivični predmet, a informacija je dostavljena i Uredu disciplinskog tužioca.

Jedna od ključnih tačaka istrage odnosi se na sumnju da su Čampara i Munjić pokušali da utiču na svjedoke u predmetu "Black Tie", koji se tiče djelovanja međunarodnog narko kartela pod vođstvom Edina Gačanina, poznatog kao Tito. U okviru ovog predmeta pojavljuje se i slučaj nabavke tzv. "kečera" – uređaja za prisluškivanje – koji je nabavljen u vrijeme kada je ministar unutrašnjih poslova Federacije bio Aljoša Čampara, Dubravkov brat.

Kada je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu o nabavci spornih uređaja, Aljoša Čampara je zatražio od v.d. direktora FUP-a Vahidina Munjića da podnese prijavu protiv nepoznatih počinilaca. Predmet je potom završio kod Dubravka Čampare, koji se proglasio nenadležnim i prebacio ga na Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, gdje ga je preuzela tužiteljica Nina Šahinpašić – osoba koja važi za blisku prijateljicu porodice Čampara. Cilj, prema istražnim podacima, bio je diskreditacija inspektora FUP-a Ibrahima Bešlije i Marine Zović, koji su ranije svjedočili da su pripadnici Specijalne jedinice FUP-a, pod rukovodstvom Mustafe Selmanovića – prijatelja Dubravka Čampare – 2016. godine osiguravali posjetu narko bossa Edina Gačanina BiH.

Znakovito je i da su se na današnjem pretresu u zgradi FUP-a u ulozi pravnih zastupnica Vahidina Munjića pojavile Denisa Gačanin, bivša saradnica tužioca Čampare, te Alena Begović, kćerka Mustafe Selmanovića, komandanta Specijalne jedinice FUP-a.

Još jedan predmet koji opterećuje Čamparu je pokušaj zataškavanja incidenta iz januara 2022. godine u Istočnom Sarajevu, kada je Aleksandar Mičić teško ranio osobu po imenu Aleksandar Sikima. Uprkos tome što je događaj kvalifikovan kao pokušaj ubistva, tužilac Čampara je predmet preuzeo i proglasio ga slučajem "nužne samoodbrane", nastojeći zaštititi Mičića od krivičnog progona. Kasnije je predmet vraćen Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo, koje je u februaru ove godine podiglo optužnicu protiv obje osobe, a nadležni sud je tu optužnicu i potvrdio – dodatno kompromitujući Čamparu i otvarajući pitanje njegove odgovornosti.

Posebnu pažnju istražnih organa privukla je i komunikacija između tužioca Čampare i biznismena Gordana Memije, kuma ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. Neposredno prije pokretanja operacije "Black Tie", utvrđeno je da je Čampara više puta telefonski kontaktirao Memiju. Odmah nakon posljednjeg razgovora, Memija je na svom telefonu pretraživao ime tužioca Sanjina Kulenovića, koji je nekoliko dana kasnije izdao nalog za hapšenje više osoba povezanih sa narko kartelom, uključujući upravo Memiju, Munjića i Selmanovića.

Zanimljivo je i da se u ulozi glavnog branioca u ovom predmetu pojavio Mirsad Crnovršanin – bivši saradnik tužioca Čampare, a sada advokat koji dijeli kancelariju sa Maidom Čampara, suprugom Dubravka Čampare.

Sve ove poveznice ukazuju na postojanje dobro umrežene grupe u vrhu pravosudnih i policijskih struktura, čiji su članovi navodno koristili svoje pozicije kako bi prikrivali tragove organizovanog kriminala, opstruirali istrage i zaštitili bliske saradnike. Tužilaštvo BiH nastavlja sa provjerama, a konačni epilog bi mogao imati ozbiljne posljedice po integritet i funkcionisanje državnog pravosuđa.