Povodom 1. juna – Međunarodnog dana djece, predsjednica Banke hrane Marina Medojević uputila je snažnu poruku o važnosti učinkovitih sistema socijalne zaštite, ističući da oni mogu igrati ključnu ulogu u sprječavanju dječjeg siromaštva. Posebno je naglasila da uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka u Crnoj Gori jeste bio pozitivan korak, ali da njegova vrijednost mora redovno biti usklađivana s rastućim troškovima života.
Kako je saopćeno iz Banke hrane, Medojević je upozorila na globalno zabrinjavajuće podatke – čak 333 miliona djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, a djeca su dvostruko izloženija riziku od siromaštva u poređenju s odraslima. U Evropskoj uniji prošle godine čak 19,5 miliona djece bilo je izloženo opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Kada je riječ o Crnoj Gori, prema posljednjim podacima Uprave za statistiku iz 2023. godine, stopa rizika od siromaštva kod djece iznosi čak 27,6 posto. U zemlji u kojoj djeca čine više od petine stanovništva – 135.593 djece, to znači da hiljade najmlađih odrastaju bez osnovnih uslova za zdrav razvoj.
Medojević ističe da siromaštvo ne znači samo nedostatak novca, već i ograničen pristup obrazovanju, zdravstvu i uslugama dječje zaštite. „Dječji dodatak mora biti redovno prilagođavan rastu cijena, ali i nadograđivan dodatnim mjerama koje targetiraju djecu u najtežim situacijama“, poručila je.
Naglašava i da država mora uzeti u obzir razlike u veličini porodica, lokalnim cijenama i životnim troškovima prilikom određivanja visine dodataka. „Pored univerzalnog dodatka, mora se osigurati i materijalna i uslužna podrška djeci kojoj je ona najpotrebnija“, dodaje Medojević.
Posebno je ukazala na duboku nepravdu u sistemu socijalne zaštite: dok su minimalne plate i najniže penzije u posljednje tri godine porasle i do 300 posto, socijalna pomoć je povećana za manje od 20 eura po osobi. Danas mjesečno materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) iznosi svega 94 eura za jednu osobu, 160 eura za četvoročlanu porodicu i maksimalno 179 eura za porodice sa pet i više članova.
Ti iznosi, kako navodi Medojević, tri su puta manji od zvanične linije siromaštva – koja je, prema Monstatu, 280 eura za pojedinca i 589 eura za četvoročlanu porodicu. Iznos godišnje socijalne pomoći za najsiromašnije u Crnoj Gori, kaže ona, jednak je mjesečnim primanjima jednog ministra ili poslanika – što, kako ističe, govori sve o društvenim prioritetima.
Zaključuje da je neophodno hitno i temeljno reformisati sistem socijalne zaštite – jer kada država zakazuje u zaštiti najmlađih, zakazuje i u izgradnji vlastite budućnosti.
