Sjedinjene Američke Države intenzivno obnavljaju vojnu infrastrukturu koja je godinama bila zapuštena u karipskom regionu, što, prema vizualnoj istrazi novinske agencije Reuters, upućuje na pripreme za dugotrajnije operacije koje bi mogle pružati podršku akcijama usmjerenim prema Venecueli.
Radovi su primijećeni na nekadašnjoj mornaričkoj bazi Ruzvelt Rouz (Roosevelt Roads) u Portoriku, kao i na civilnim aerodromima u Portoriku te na ostrvu St. Croix u Američkim Djevičanskim Otocima.
Smještaj vojnih jedinica i opreme
Baza Ruzvelt Rouz, koja je prije zatvaranja 2004. godine bila jedna od najvećih američkih mornaričkih stanica, smještena je na strateški važnoj lokaciji i raspolaže velikim površinama pogodnim za smještaj vojnih jedinica i opreme, navode sagovornici Reutersa.
Fotografije snimljene sredinom septembra prikazuju čišćenje i ponovnu asfaltaciju taksistaza koje vode do piste – radove koje analitičari tumače kao pripreme za povećan broj polijetanja i sletanja vojnih aviona, uključujući borbene i transportne letjelice.
Osim toga, američke snage su instalirale mobilnu opremu za podršku zračnom saobraćaju i prenosive kontrolne sisteme, dok satelitski snimci otkrivaju postavljanje šatorskih kampova u blizini piste i izgradnju skladišta koja bi mogla služiti za čuvanje municije ili druge vojne opreme.
Stručnjaci s kojima je Reuters razgovarao ističu da ove izmjene omogućavaju brzu sposobnost za tzv. „surge“ operacije – privremeni porast kapaciteta za prihvat većeg broja aviona i logističke podrške.
Ratni brodovi
Aktivnosti američkih snaga u Karibima prate i pojačane pomorske i zračne operacije, uključujući dolazak ratnih brodova, nuklearnih podmornica, naprednih borbenih aviona F-35, izviđačkih platformi, kao i nosača aviona Džerald R. Ford (Gerald R. Ford) i njegovih pratećih jedinica. Prema vojnim izvorima i podacima o kretanju brodova i letjelica, riječ je o najvećem jačanju američkih snaga u regionu još od humanitarnih operacija iz 1994. godine.
U Vašingtonu (Washington), administracija predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) objašnjavala je ove aktivnosti prvenstveno kao dio borbe protiv krijumčarenja narkotika, naglašavajući da je cilj suzbijanje kartela i sprečavanje dopreme droge na teritorij Sjedinjenih Američkih Država.
Međutim, brojni analitičari i regionalni akteri tumače ove poteze i kao oblik političkog pritiska na vlast u Karakasu (Caracas), s namjerom izazivanja unutrašnjih podjela i slabljenja režima predsjednika Nikolasa Madura (Nicolás Maduro). Stručnjaci iz različitih istraživačkih centara procjenjuju da se neke od mjera koriste i za psihološki pritisak na vojne i političke strukture u Venecueli, s ciljem poticanja nesuglasica u njihovim redovima.
Krijumčarenje droge
Napetosti su dodatno porasle nakon serije američkih udara na brodove koje Vašington opisuje kao uključene u krijumčarenje droge. Rojters je dokumentovao najmanje 14 takvih napada u Karipskom moru i Pacifiku od početka septembra, u kojima je, prema izvještajima, poginulo više desetina ljudi. Ti događaji dodatno su zaoštrili odnose Sjedinjenih Država s Venecuelom i Kolumbijom te izazvali kritike u vezi sa zakonitošću i humanitarnim posljedicama takvih operacija.
Područja oko Portorika i Djevičanskih Otoka nalaze se otprilike 800 kilometara od obala Venecuele, što ih čini pogodnim logističkim čvorištima za brzo prebacivanje snaga i podršku pomorskim i zračnim operacijama. Na ostrvu Sveti Kroj, satelitski snimci također pokazuju radove na proširenju prostora za parkiranje letjelica i instalaciju novih radarskih sistema, čime se olakšava nadzor, dopuna i održavanje većeg broja aviona.
Vlada Venecuele i predsjednik Maduro već dugo optužuju Sjedinjene Američke Države za pokušaje rušenja vlasti u Karakasu, dok Rusija (Moskva) i njeni saveznici kritikuju, kako kažu, „pretjeranu“ američku vojnu prisutnost u regionu. Ruske vlasti su nedavno javno osudile jačanje američkih snaga u Karibima i izrazile podršku Venecueli, što dodatno komplikuje geopolitičku situaciju u zapadnoj hemisferi.
Iako krajnji cilj američkih aktivnosti ostaje nejasan, obnova infrastrukture, prisustvo nosača aviona i specijaliziranih plovila, dolazak strateških bombardera te povećano izviđanje ukazuju na širok spektar mogućih scenarija – od intenzivnije borbe protiv krijumčarenja narkotika do potencijalne podrške operacijama usmjerenim prema Venecueli.
Stručnjaci upozoravaju da bi svako eventualno kopneno angažovanje u Venecueli nosilo značajne političke, pravne i humanitarne rizike, te da će ishod zavisiti od diplomatskih poteza i regionalnih okolnosti u narednim sedmicama.
