Dok se u sudnicama Bosne i Hercegovine ponovo otvaraju svjedočenja o ratnim zločinima počinjenim 1992. godine, Državno tužilaštvo BiH i dalje izbjegava dati jasan odgovor da li se vodi istraga protiv Nenada Stevandića, aktuelnog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.
Povod za nova pitanja jeste iskaz svjedoka na suđenju za zločine u Kotor-Varoši, koji je pred sudom naveo da ga je te godine ispitivao upravo Stevandić.
Svjedok Tužilaštva, označen kao S-19 zbog mjera zaštite, ispričao je da je zajedno s nekoliko komšija odveden u policijsku stanicu, gdje je bio izložen ispitivanjima. Među osobama koje su ga ispitivale, naveo je i čovjeka kojeg su zvali „Doktor“, za kojeg je kasnije saznao da se radi o Nenadu Stevandiću. Iako je svjedok rekao da je razgovor bio kratak i bez fizičkog nasilja, sama činjenica da se ime visokog političkog funkcionera dovodi u vezu s ratnim dešavanjima ponovo je otvorila pitanje njegove odgovornosti.
Na direktan upit novinara Detektora da li će Tužilaštvo BiH, po službenoj dužnosti, pokrenuti istragu protiv Stevandića, iz ove institucije stigao je birokratski i krajnje neodređen odgovor. Naveli su da se „u radu nalazi predmet“ te da se vrše provjere navoda u vezi s događajima u Banjoj Luci, Kotor-Varoši i Prijedoru iz 1992. godine, ali su izbjegli potvrditi da li je protiv Stevandića uopće formiran predmet.
Takva šutnja i neodlučnost dodatno su produbile nepovjerenje javnosti i ogorčenje udruženja žrtava, koja godinama upozoravaju na izostanak procesuiranja politički moćnih pojedinaca. Iz Tužilaštva su se pozvali na fazu prethodnog krivičnog postupka, poručujući da ne mogu davati informacije, što je još jednom potvrdilo obrazac netransparentnosti kada su u pitanju osjetljivi ratni predmeti.
Sam Stevandić odbacio je navode svjedoka, tvrdeći da se radi o pokušaju političke diskreditacije. U izjavi za Detektor poručio je da nikada nije počinio „nikakvo nečovještvo“ te da je, kako u miru tako i u ratu, pomagao ljudima. Ipak, razgovor je naglo prekinuo prije nego što je odgovorio na pitanje da li bi se odazvao pozivu Tužilaštva BiH u slučaju otvaranja istrage.
Posebno oštre kritike dolaze iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida BiH. Njihov predsjednik Murat Tahirović navodi da postoji svjedok spreman svjedočiti protiv Stevandića, ali da ga Tužilaštvo još uvijek nije kontaktiralo, iako su svi podaci uredno dostavljeni. Prema njegovim riječima, ovaj predmet se godinama „vuče“, bez stvarne namjere da se dođe do pravde.
Tahirović otvoreno optužuje Tužilaštvo BiH za nedostatak hrabrosti, ističući da Stevandić, umjesto da se suoči s ozbiljnim optužbama, i dalje obavlja jednu od najviših političkih funkcija u entitetu i aktivno učestvuje u destabilizaciji države. Udruženja žrtava su i ranije tražila njegovo procesuiranje, ne samo zbog ratnih zločina, već i zbog rušenja ustavnog poretka.
Podsjećaju da su Tužilaštvu BiH dostavljeni dijelovi presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojima se spominje Nenad Stevandić i jedinica SOS, kojom je komandovao. Iako je Tahirović ranije tvrdio da se protiv Stevandića već tri ili četiri godine vodi istraga za zločine u Krajini, Tužilaštvo je to uporno demantovalo.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da ovo nije prvi put da se Stevandićevo ime pojavljuje u sudskim iskazima. Na drugom suđenju za zločine u Kotor-Varoši, svjedok Tužilaštva ispričao je kako su ga Stevandić i optuženi Danko Kajkut tukli u garaži u junu 1992. godine. I tada je Tužilaštvo potvrdilo da je zaprimilo prijavu, ali je negiralo da se protiv Stevandića vodi istraga.
U zemlji u kojoj se ratni zločini još uvijek selektivno procesuiraju, a politička moć često služi kao štit od pravosuđa, slučaj Nenada Stevandića ostaje simbol sistemskog neuspjeha. Svjedoci govore, dokumenti postoje, ali pravda – barem za sada – uporno izostaje.
