Skandal s firmom Regulus Global, suvlasnikom sarajevske kompanije Pretis, dobija međunarodne razmjere
Afera oko američke kompanije Regulus Global, koja je nedavno ušla u vlasničku strukturu sarajevske firme Pretis, sve više se širi i izaziva pažnju međunarodne javnosti. Prema dokumentima koji su dospjeli u javnost, ukrajinske obavještajne službe su upozorile institucije Bosne i Hercegovine da temeljito ispitaju poslovanje Regulus Globala, jer postoji osnovana sumnja da se ova kompanija uplela u lanac sumnjivih vojnih nabavki tokom rata u Ukrajini.
Prema tim informacijama, ukrajinska vojska je avansno platila veliku količinu naoružanja koje nikada nije isporučeno. Ovo nije izoliran slučaj – brojne slične situacije otkrivene su širom međunarodnog tržišta oružjem, gdje je ukrajinska strana unaprijed uplaćivala stotine miliona dolara, a isporuke su bile djelomične, neodgovarajuće ili u potpunosti izostale.
Posebna pažnja skrenuta je na dvojicu bivših ukrajinskih zvaničnika – Toomasa Nakhura i Oleksandra Lieva – koji su potpisali ugovor o nabavci artiljerijskog streljiva iz Hrvatske. Prema tvrdnjama istražnih organa, uplaćen je predujam od 12,5 miliona dolara, ali se sumnja da je novac potrošen nenamjenski putem niza posrednika u Hrvatskoj. Iako su obojica razriješeni dužnosti, odbacuju optužbe, tvrdeći da su djelovali pod izuzetnim pritiskom, u trenutku kada je Ukrajina bila u egzistencijalnoj opasnosti i hitno tragala za svakim mogućim izvorom oružja.
Drugi zvaničnici pod istragom svjedoče da je zemlja, u februaru 2022., imala zalihe municije dovoljne za samo dva mjeseca borbe, te su bili primorani na očajne pokušaje nabavki, često po višestruko uvećanim cijenama. Međutim, i pored izgovora o kriznim uslovima, brojne istrage otkrivaju ozbiljne tragove korupcije, netransparentnog poslovanja i finansijskih malverzacija – kako među posrednicima, tako i unutar ukrajinskih institucija.
Prema podacima Ministarstva odbrane Ukrajine, čak 770 miliona dolara unaprijed je uplaćeno za oružje koje nikada nije stiglo. Istovremeno, dio stranih firmi koje su bile uključene u ove transakcije tvrdi da su i same postale žrtve korupcije i unutrašnjih sukoba interesa unutar ukrajinskih struktura moći. Brojni ugovori se revidiraju, nadležni pokreću sporove za povrat sredstava, a niz osoba koje su bile zadužene za vojne nabavke je smijenjen ili trenutno pod istragom.
U posebnom fokusu nalazi se i slučaj nabavki iz Srbije, gdje je trgovac oružjem iz Arizone, Tanner Cook, učestvovao u transakciji između ukrajinske firme Progres i firme OTL, koja je trebala obezbijediti isporuku minobacačkih mina i granata iz Srbije. Iako je unaprijed plaćeno 17,1 milion dolara, isporuka nije realizirana, a novac nije vraćen.
Među najvećim skandalima se ipak izdvaja onaj povezan s firmom Regulus Global i njenim čelnikom Willom Somerindykem. Ova kompanija je sa ukrajinskom stranom zaključila ugovor u vrijednosti od čak 1,7 milijardi dolara za isporuku streljiva kompatibilnog s NATO standardima. Iako je Regulus predstavljen kao pouzdan partner s iskustvom u prevozu i nabavci starijih zaliha oružja – posebno tokom rata u Siriji, kada je sarađivao s američkom vojskom – ukrajinska strana tvrdi da su milioni dolara nestali, a da naručeno oružje nikada nije stiglo.
S druge strane, predstavnici Regulusa tvrde suprotno – da je zapravo Ukrajina ta koja nije ispunila obaveze prema njima i da im duguje čak 300 miliona dolara.
Posebno uznemirujuće informacije pojavile su se u vezi sa nekim rutama nabavke. Tako se doznaje da je dio oružja stigao iz Sudana, a da su s druge strane u tom lancu stajali akteri povezani sa ruskom plaćeničkom grupom Wagner, što dodatno komplikuje cijelu sliku i otvara pitanja o sigurnosti i kontroli tokova naoružanja.
Ovaj niz skandala ne samo da baca sumnju na međunarodne tokove vojne pomoći Ukrajini, već i na poslovanje kompanija koje se povezuju s domaćom namjenskom industrijom, što uključuje i Pretis u Sarajevu. Nadležni u Bosni i Hercegovini sada se nalaze pred ozbiljnim zadatkom – da provjere sve okolnosti vezane za ulazak Regulus Globala u vlasničku strukturu Pretisa i da javnosti ponude odgovore o potencijalnim posljedicama po domaću sigurnost, integritet privrede i međunarodne odnose.
