U još jednom skandalu koji duboko potresa politički sistem Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine presudio je da je Vijeće ministara BiH prilikom izbora direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela postupilo diskriminatorski prema Mirsadu Đeliloviću, dugogodišnjem glavnom inspektoru MUP-a Kantona Sarajevo.
Sud je utvrdio da je Đelilović, iako je bio najbolje rangirani kandidat na Javnom konkursu, bio odbijen za ovu ključnu funkciju samo zato što je Bošnjak, dok su ostali kandidati iz reda Srba i Hrvata imenovani na slične pozicije.
Rang-lista i odlučujući trenutak
Konkurs za pozicije direktora i zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH raspisan je 17. maja 2022. godine. Na njemu su bile oglašene pozicije i za direktore i zamjenike Granične policije BiH, kao i za pozicije u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Na temelju rang-liste koju je sačinio Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH, Mirsad Đelilović je osvojio 90 bodova, od maksimalnih 100, čime je zaslužio prvo mjesto. Drugi kandidati su bili znatno niže rangirani, a drugorangirani kandidat imao je samo 66 bodova.
Iako je Đelilović bio najkompetentniji kandidat na papiru, Vijeće ministara BiH je odlučilo da ga ne imenuje za direktora Direkcije. Umjesto toga, izabran je Enes Karić, koji je imenovan u junu 2023. godine, dok su pozicije za druge agencije popunjene imenovanjima iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Ova odluka je postala predmetom pravne borbe, a sud je konačno presudio u korist Đelilovića, utvrdivši da je diskriminisan zbog svoje nacionalne pripadnosti.
Sudska presuda i ključni argumenti
Sud je jasno naveo da je Vijeće ministara BiH nejednako tretiralo Đelilovića samo na temelju njegove nacionalne pripadnosti, bez ikakvog opravdanog razloga. Sudinica Dragica Miletić, koja je donijela presudu, istakla je da nije postojala nikakva legitiman svrha za ovakvo ponašanje. U presudi je navedeno da je Đelilović imao sve potrebne kvalifikacije i iskustvo za poziciju direktora Direkcije, te da su njegovi bodovi jasno ukazivali na njegovu superiornost u odnosu na druge kandidate.
„Tužitelj je tokom postupka dokazao sa stepenom pretežne vjerovatnoće da ga je tuženi nejednako tretirao, i to isključivo po osnovu njegove nacionalne pripadnosti, što predstavlja kršenje zakona i principa ravnopravnosti,“ navodi se u obrazloženju presude.
Kontroverzna imenovanja i politički kontekst
Odluka Vijeća ministara da na čelnu poziciju Direkcije za koordinaciju policijskih tijela imenuje kandidata iz reda Hrvata ili Srba, iako je Đelilović bio daleko najbolji kandidat, izazvala je veliki politički i pravni skandal. Iako je u prvim rundama imenovanja bilo jasno da će se kandidati birati prema rezultatima konkursa, u ovom slučaju je primijenjena politička logika koja je ignorisala najbolje rangirane Bošnjake, uključujući Đelilovića, te drugorangirane Fahrudina Halača i Amru Heljić.
Zamjenici za Graničnu policiju i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela takođe su bili imenovani iz reda drugih naroda, dok su bošnjački kandidati kao što su Korman, Halač i Heljić, koji su bili visoko rangirani, odbačeni. Na kraju je, prema odluci Vijeća ministara, pozicija direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH ostala u rukama Enesa Karića, koji nije bio najbolje rangirani kandidat.
Ova odluka otvoreno izaziva sumnju u političku motivaciju iza izbora, te je dodatno podgrijala već postojeće napetosti unutar političkog okvira Bosne i Hercegovine, gdje su etnički i politički interesi često prevažni u odnosu na stručnost i profesionalnost.
Sudski postupak koji je vodio Mirsad Đelilović pokazuje ozbiljne slabosti u sistemu izbora na najvišim pozicijama u BiH, gdje političke igre i etnička pripadnost često nadmašuju meritokratske principe. Sudska presuda predstavlja korak ka pravdi, no sama činjenica da je do nje došlo ukazuje na duboko ukorijenjene probleme u političkom i pravnom sistemu zemlje. Ukoliko ne dođe do radikalnih promjena u načinu na koji se donose ovakve odluke, Bosna i Hercegovina će se i dalje suočavati sa izazovima u borbi za ravnopravnost i pravičnost.
