Izvještaj o isplatama advokatima po službenoj dužnosti u Bosni i Hercegovini: Diskrepancije, prijedlozi za reforme i prava osumnjičenih
U proteklih šest godina, pravosudni sistem Bosne i Hercegovine isplatio je značajne iznose advokatima koji su postupali po službenoj dužnosti, ukupno 58,8 miliona maraka. Ova cifra otkriva i znatne nepravde i nesrazmjere u distribuciji posla među advokatima, što je dovelo do sve glasnijih zahtjeva za reformom trenutnog sistema.
Kome ide novac?
Prema dostupnim podacima, od ukupnog iznosa isplaćenog za odbrane po službenoj dužnosti, gotovo 10 miliona maraka otišlo je samo deset advokata. Ovaj podatak sugerira da, unatoč više od 1.440 advokata angažovanih za službene odbrane, većina posla koncentrisana u ruke nekolicine.
Jedan od najistaknutijih advokata u ovom kontekstu je sarajevski pravnik Omar Mehmedbašić, koji je u proteklih šest godina zaradio najmanje 2,9 miliona maraka braneći u više od 600 predmeta. Njegova dugogodišnja karijera i visoka reputacija među klijentima čine ga jednim od najtraženijih advokata u sistemu. Osim njega, Stjepan Ćaćić iz Tuzle zaradio je 1,54 miliona maraka, dok je Zlatko Ibrišimović iz Sarajeva zaradio 1,1 milion maraka.
Problem nerazmjernosti
Iako se čini da postoji široka mreža advokata dostupnih za službene odbrane, većina predmeta završava u rukama istih advokata. Ovo se može objasniti time što se osumnjičeni često odlučuju za advokate koje poznaju ili su čuli za njihovu stručnost, što stvara efekat "zatvorenog kruga". Tako se dolazi do situacije gdje se mnogi advokati suočavaju s nedostatkom posla, dok se pojedinci iz grupacije privilegovanih advokata obogaćuju.
Iz Regionalne advokatske komore Sarajevo već su predložili izmjene Zakona o krivičnom postupku, kako bi se advokati postavljali redoslijedom sa liste, umjesto da osumnjičeni biraju svog branioca. Takva mjera bila bi usmjerena ka postizanju ravnoteže u distribuciji posla među advokatima, ali i smanjenju potencijalnih pritisaka koji se mogu vršiti na osumnjičene da izaberu određenog advokata.
Slične reforme već su primijenjene u Republici Srpskoj, gdje su izmjenama zakona propisane promjene u načinu dodjele advokata. Predsjednici sudova sada imaju isključivu moć da dodjeljuju advokate, što je rezultiralo pravednijoj raspodjeli predmeta među advokatima.
Kako su advokati postavljeni?
Prema važećim propisima Federacije Bosne i Hercegovine, osumnjičeni imaju pravo birati svog branioca sa liste advokata koji su se prijavili za obavljanje službene odbrane. Ako ne odaberu advokata, sudija će im ga dodijeliti. Ipak, pritužbe advokata i sudija ukazuju na to da se ovaj sistem često zloupotrebljava.
Neki advokati su se žalili na to da se policija i sudije neformalno miješaju u izbor advokata, sugerirajući klijentima koga da izaberu. Takva praksa ne samo da ugrožava pravo osumnjičenih na pravičnu odbranu, već i narušava integritet advokatske profesije. Istraživanja su pokazala da se često dešava da osumnjičeni nemaju potpuno razumijevanje svojih prava, što dodatno otežava situaciju.
Zakonodavne inicijative i reakcije
Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine već je godinama zagovarala izmjene zakona, ali do sada bez konkretnih rješenja. Iako su Općinski i Kantonalni sud u Sarajevu podržali prijedlog za izmjene, mnogi advokati smatraju da bi ovakve promjene mogli smanjiti pravo osumnjičenih na izbor svog branioca.
Kao reakcija na te prijedloge, advokati poput Jasmina Abdagića iz Bihaća i Bakira Hećimovića iz Tuzle naglašavaju da pravo osumnjičenog da izabere svog advokata predstavlja ljudsko pravo zagarantovano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Njihova zabrinutost proizašla je iz straha da bi centralizacija procesa mogla dovesti do zloupotreba i dodatnog pritiska na osumnjičene.
Nesrazmjere u finansijama
Istraživanja su pokazala da su sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine u poslednjih šest godina isplatili 42,7 miliona maraka za službene odbrane, dok su sudovi u Republici Srpskoj isplatili samo 4,7 miliona maraka. Ova velika razlika može se objasniti ne samo brojem predmeta, već i načinom na koji se advokati dodjeljuju i koji advokati zarađuju.
Na osnovu prikupljenih podataka, samo 67 od 73 suda dostavilo je informacije o isplatama advokatima, što ukazuje na još jednu manu u sistemu transparentnosti. Ova situacija dodatno otežava analizu cjelokupnog sistema i onemogućava donošenje informisanih odluka o potrebnim reformama.
Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava se sa značajnim izazovima kada je u pitanju dodjela advokata po službenoj dužnosti. Visoke isplate samo nekolicini advokata, nejasna pravila o izboru advokata i sumnje u zloupotrebe ukazuju na potrebu za hitnim reformama. U cilju postizanja pravičnijeg i transparentnijeg sistema, od ključne je važnosti osigurati ravnotežu između prava osumnjičenih i potrebe za učinkovitim pravosudnim sistemom.
Prijedlozi za izmjene zakona predstavljaju korak ka rješavanju ovih pitanja, ali će biti potrebno pažljivo razmotriti sve strane ovog kompleksnog problema kako bi se postigla pravična rješenja koja će služiti interesima svih građana. Reformisanje sistema dodjele advokata po službenoj dužnosti ne bi samo povećalo povjerenje javnosti u pravosudni sistem, već bi i doprinijelo jačanju pravne države i zaštiti ljudskih prava svih građana.
