Afan Kalamujić, ministar finansija u Vladi KS koja je u ostavci, kazao je u “Danu uživo” da je kantonalna vlada u posljednjem desetljeću u GRAS investirala 787 miliona maraka. On je za N1 rekao da GRAS nikad neće poslovati profitabilno, ali je moguće da u narednom periodu, uz “predan i ozbiljan rada sviju”, dođe na “pozitivnu nulu”.
Kakav je vaš odgovor na jedan od zahtjeva mladih koji se tiče ministarstva na čijem ste čelu?
Ja sam, naravno, to pažljivo saslušao i pogledao. Dakle, jasne zahtjeve, zahtjeve u smjeru rebalansa budžeta, odnosno određivanja prioriteta koji se tiču prije svega saobraćaja, odnosno na to glavno kao zahtjev o povećanju sigurnosti u saobraćaju, što je jedan apsolutno po meni legitiman zahtjev. Što se tiče tehničke mogućnosti, apsolutno, budžet nije zakucan, dakle, on se može u svakom trenutku promijeniti. On se može na mjesečnoj bazi po potrebi raditi, u skladu sa prioritetima koji se odrede. Ja kao ministar finansija, Ministarstvo finansija koje vodim, apsolutno imamo i znanje i tehničke mogućnosti da to uradimo uz opredjeljenje ostatka Vlade i u procesu koji bi koordinisao premijer, a mi smo tu na raspolaganju.
Je li to tehnički izvodljivo s obzirom da je Vlada KS u ostavci?
Razgovarao sam, malo i što nisam toliko upućen u samu tu tematiku, odnosno kako to pravno sve skupa izgleda, ali koliko sam shvatio da Vlada, bez obzira na tehnički mandat, može i treba da radi svoj posao upravo kako bi sačuvala sistem i interese građana. Do formiranja neke nove vlade i mislim da s tog aspekta nema prepreka da se to i odradi. Potrebna su isto mišljenja Federalnog ministarstva finansija, a prolazi se kroz istu proceduru, dakle, apsolutno nema smetnji, a sredstva se tamo mogu obezbijediti na tri načina unutar budžeta. Dakle, mogu se obezbijediti umanjivanjem nekih drugih postojećih projekata bez da se budžet povećava, a može kroz kreditna zaduženja koja bi opet, naravno, bila strogo analizirana sa aspekta opravdanosti, mogućnosti zaduženja i intenziviranja postojećih investicijskih ciklusa s obzirom da Kanton Sarajevo ima već određene otvorene linije, sredstva, čak i sredstva iz transfera Federacije iz ranijeg perioda koja može utrošiti u ovom segmentu.
Budžet za 2026. godinu iznosi 1,9 milijardi KM. Dakle, veći od prošlogodišnjeg, otkuda takav optimizam, kada se zna kako je budžet realizovan u 2025. godini?
Bitno je da razumijemo da ima jedna stavka koja nije bila ranijih godina, a to je prije svega da imamo refinansiranje postojećih kreditnih linija. To je bio neki moj prijedlog prema Vladi kako bi prije svega ostvarili određene uštede u kamatnoj stopi, koja je procijenjena trenutno tržišna kamatna stopa koja se može dobiti povoljnija od ove koje imamo, i da bi se pomjerio prvorazred, odnosno štjedile određeni novac na ime otplata.
Da li to znači i produžavanje roka za isplatu tih dugova?
Da, tu stoji. Pa znate imali smo neki kredit ili vjerojatno smo nekad imali neku potrebu, imate potrebu da uzmete, zatvorite postojeći kredit, otvorite noviji s tim naravno vam je cilj da imate povoljniju strukturu, da imate što duži grejs period, da imate što nižu kamatnu stopu. Dakle, to ima više tih komponenti i to je jedan dio priče o budžetu. Ostatak je bio sastavljeno prije svega same Vlade da nastavi sve programe koje je do sada imala. To je s aspekta rashoda, a prihodovno gledano, to je opet zasnovano na nekim projekcijama, odnosno informacijama od Federacije koje se ogledaju prije svega u tome da će doći do određenih daljih ušteda na račun ovih umanjenja poreza doprinosa, što bi bio značajan novac… I naravno opet bez obzira na sve to treba biti apsolutno maksimalno oprezan, disciplinovan u svemu tome, a Ministarstvo finansija i ja kao ministar ću vršiti kontrolu i svaki mjesec Vladi uredno izvještavati, predlagati eventualne korektivne mjere kako se bude budžet punio.
Ima li Vlada plan kako zapravo smanjiti dug, a ne samo prolongirati?
Što se tiče ove godine, za neko servisiranje i deficit, to je kombinacija dva izvora. Značajan je novac prije svega izdvojen, blizu skoro 100 miliona maraka u smjeru servisiranja i deficita. Dio je iz kreditnog plasmana, a dio je iz budžetskih sredstava. Svakako, da bi se ovo saniralo, trebat će vremena. Dio će se ispod toga definitivno sanirati s obzirom na to da mi prvi put nemamo pad PDV-a. Ali da će ovo potrajati sigurno dvije, tri ili četiri godine, bit će potrebno da se režu izdaci, a da se unapređuje naplata prihoda, da se čak može otvariti neki novi izvor prihoda. Definitivno je to jedan proces koji će trajati.
U decembru ste rekli kako je trenutni dug Kantona, koji obuhvata glavnicu i kamatu 800 miliona KM? Neki kažu da je do sada prešao tu cifru i to značajno?
Pa nije. On je negdje u tom okviru, s obzirom da imamo periodične, odnosno, otplate kredita. Mi smo samo u ovoj godini do sada otplatili negdje oko 16 miliona maraka. Dakle, to je jedna dinamična kategorija, s obzirom da nismo imali u međuvremenu od tada novih zaduženja.
U budžetu za 2026. je projekat „Modernizacija depoa javnog prevoza” u iznosu do 10 miliona eura (predloženi finansijer je EBRD) i Projekat „Restrukturiranje i konsolidacija javnog preduzeća KJKP GRAS” u iznosu do 40 miliona eura/USD (predloženi finansijer je Svjetska banka). Predmetni projekti su predloženi kao novo zaduživanje za koje se planiraju pokrenuti procedure u 2026. godini. Ide li to zapravo sve sada na teret budžeta Kantona Sarajeva, ukoliko se uđe u ove projekte?
Ovako, što se tiče samog projekta depoa, koliko ja znam pojedinosti, to je tek projekat koji se treba izraditi, odnosno pravo rješenje, tako da ne vjerujem da će to biti nekim predmetom i zaduženjem u ovoj godini.
Negdje sam naišao na informaciju da je plan da to bude realizovano 2026.?
Sad, opet, za pojedinosti, ne znam, trebalo bi pitati samo resorno ministarstvo, ali ja shvatajući ovu neku objavu koju sam ja vidio u medijima, da prvo treba da se taj projekat uradi, a onda obezbijedi. Još uvijek nije u realizaciji. A što se tiče same priče rekonstruisanja GRAS-a, tu su jednim dijelom učestvovali i kolege iz Ministarstva finansija da bi sa ovog stručnog aspekta kontrolisali i taj dio procesa. I koliko znam, Svjetska banka je voljna da da novac za to. Međutim, oni će zahtijevati određena rekonstrukcije, odnosno sanaciju i korekcije u samom funkcionisanju GRAS-a.
Koliko se u vašem mandatu investiralo u GRAS?
Ja sam gledao jedan duži malo period, generalno, da vidim kako to ide sa GRAS-om. Značajan novac je uložen, ako govorimo čisto o budžetskim sredstvima. To je negdje oko 500 miliona maraka za 10 godina, kroz različite komponente…
Postoji podatak da je od 2020. do 2026 godine Vlada KS u GRAS uložila 786 miliona KM, a da je dug u tome periodu smanjen tek za 64 miliona?
Upravo to hoću da završim. Ovo je što se tiče budžetskih sredstava. Ako gledate dodatno na to kreditna sredstva koja su finansirana i iz inozemnih izvora i iz domaćih izvora, dođemo na cifru od nekih 787 miliona maraka koje su utrošene 10 godina. Kroz različite aspekte. Dio je za pokriće gubitaka, jer jasno da kao javno preduzeće ne posluje na dovoljnom nivou, odnosno po dovoljnim cijenama za usluge koje pruža. Zatim subvencija ovih svih kategorija karata, koje znamo, kako zove, da imamo razne benefite od mladih studenata, penzionera i tako dalje, do programa zbrinjavanja radnika koji su otišli u penziju i nabavke vozila, rekonstrukcije pruge i tako dalje. Dakle, to je jedan stvarno značajan novac i ima još uvijek nekog novca koji je upravo obezbijeđen i kroz transfere Federacije i iz domaćih zaduženja, koji će ići u smjeru GRAS-a plus ova budžetska sredstva.
Može li GRAS postati rentabilan?
Ako gledamo čisto sa finansijskog aspekta, ili stručnog iz ovoga koja je moja branša, čak ako se referišimo na ovu analizu koju sam rekao, koju je radila Svjetska banka, ona je angažovala jednu eksternu firmu, konsultantsku, mislim da je uključuje čak i bivši ministar saobraćaja iz Nizozemske, napravili su upravo taj neki fazni prijedlog. Dakle, moguće je da GRAS posluje ne baš profitabilno, ali vjerovatno negdje oko neke nule. Međutim, zaista će trebati vremena. Imate tu zbrinjavanja radnika, analize svih službi unutar toga koje su esencijalne, ali će trebati sigurno jedan period od 4-5 godina predanog i ozbiljnog rada sviju.
