Ekonomska realnost u Bosni i Hercegovini ogleda se kroz zabrinjavajući podatak – broj zaposlenih gotovo da je jednak broju građana koji imaju kredit kod banaka. Zvanične statistike pokazuju da je u novembru 2024. godine u BiH bilo 859.261 zaposlenih, dok je istovremeno 846.065 građana imalo aktivne kredite.
Ukupna vrijednost kredita plasiranih stanovništvu na kraju novembra prošle godine dostigla je 12,83 milijarde KM. Najveći dio ovog iznosa odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, koji čine čak 72,5% ukupne kreditne mase, odnosno 9,3 milijarde KM. Krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica iznosili su 1,99 milijardi KM, dok su oni namijenjeni kupovini ili popravci postojećih nekretnina dostigli 1,07 milijardi KM. Preostali iznosi se odnose na kredite po kartičnom poslovanju, preduzetništvo i kupovinu automobila.
Iako se kredit često posmatra kao sredstvo finansijskog planiranja, realnost pokazuje da je u velikom broju slučajeva riječ o zaduživanju iz nužde. Većina građana uzima kredite kako bi pokrila osnovne životne troškove, uključujući školovanje djece, grijanje tokom zime ili medicinske troškove koje ne pokriva zdravstveno osiguranje. S druge strane, dio kredita odlazi i na kupovinu luksuza poput automobila, putovanja ili nekretnina za odmor, ali činjenica ostaje da kredit, bez obzira na namjenu, predstavlja dugoročno finansijsko opterećenje.
Pored kredita, značajan broj građana koristi i kreditne kartice te razne potrošačke kartice koje omogućavaju kupovinu na rate. Ulazak u dozvoljeni minus na računima postao je dio svakodnevnog finansijskog funkcionisanja, što dodatno produbljuje problem zaduženosti. Kada se ukupni iznos ovih dugovanja doda bankarskim kreditima, procjenjuje se da dug građana BiH prema finansijskim institucijama prelazi 15 milijardi KM, što znači da svaki građanin u prosjeku duguje oko 7.000 KM.
U takvoj situaciji, nije iznenađenje što finansijska nesigurnost postaje svakodnevna briga i što se mnogi okreću alternativnim načinima izlaska iz dugova, uključujući igre na sreću. Kladionice i lutrije bilježe rekordne prihode, jer je dio građana doveden u stanje u kojem se nada da će im sreća donijeti spas iz vrtloga dugovanja.
