Snimka Libanke koja se suočava s izraelskim tenkom u južnom Libanu podijeljena je na hiljade puta na društvenim mrežama, a promatrači hvale njezin čin prkosa.
Videozapisi objavljeni na internetu u nedjelju snimljeni su dok su se raseljeni stanovnici u selu Maroun el-Ras sukobljavali s izraelskim snagama koje su ostale u tom području kršeći sporazum o prekidu vatre s Hezbollahom.
Žena se može vidjeti kako stoji ispruženih ruku dok viče na izraelske snage na koje se usuđuje otvoriti vatru. U pozadini se čuju pucnji izraelskih vojnika.
“Vrati se u svoju zemlju. Vrati se svojoj obitelji!” čuje se kako govori.
Drugi video snimci pokazuju je kako stoji nadomak tenka, gdje se čini da se obraća vojnicima unutra.
“Ovako izgleda hrabrost”, napisao je jedan X korisnik u odgovoru.
“Nije ni čudo zašto neki ljudi ne mogu biti poraženi”, rekao je drugi.
Drugi su istaknuli stvarnu opasnost koja je prijetila ženi, dok su mrtve i ozlijeđene libanske civile koje su ustrijelile izraelske snage evakuirali samo nekoliko metara dalje.
Žena, kasnije identificirana kao stanovnica južnog Libana Zahraa al-Kobeisi, objavila je video na X objašnjavajući incident. “Hodala sam našom zemljom, a čim su me okupacijski tenkovi uočili, počeli su pucati i naredili mi da se povučem. Podigla sam preste u znaku pobjede ispred njihovih lica i krenula prema njima bez straha”, rekao je al-Kobeisi.
Dodala je da su vojnici izašli iz vozila i okružili je, govoreći joj da se makne ili potraži liječničku pomoć zbog rane na glavi.
“Tražili su od mene da se povučem i maknem. Odbila sam. Rekli su mi da krvarim i da moram u bolnicu. Odbila sam, a rekla sam im da stojim na svojoj zemlji i da ću dalje krvariti i biti ubijena na njoj, i bila sam jako ponosna”, rekla je.
U drugim objavljenim video snimkama al-Kobeisi može se vidjeti kako joj krv curi niz čelo.
Izrael je trebao povući svoje snage iz južnog Libana 27. januara – dan kada su trupe ubile najmanje 22 osobe i ranile preko 100. Među mrtvima i ozlijeđenima bilo je žena, djece, jednog libanskog vojnika i bolničara.
