Bosna i Hercegovina je na Svjetskom indeksu medijskih sloboda pala za pet mjesta i sada zauzima 86. poziciju među 180 zemalja, čime se potvrđuje pogoršanje stanja slobode medija u zemlji.
Ovaj pad potvrđuje i istraživanje rađeno u saradnji s fondacijom Fridrich Ebert Stiftung, koje dodatno ukazuje na velike razlike u percepciji između entiteta Federacije BiH i Republike Srpske.
Građani BiH i dalje najviše povjerenja imaju u medije (66,8%) i vjerske zajednice (52,1%), dok najmanje vjeruju političarima (7,3%) i političkim strankama (10%). U odnosu na prethodnu godinu, primijećen je pad povjerenja u nevladine organizacije, međunarodnu zajednicu i političare, dok je zabilježen blagi porast povjerenja u medije i institucije vlasti.
Entitetske razlike su izrazite. U Federaciji BiH, mediji uživaju najviše povjerenja – preko 90% građana im vjeruje, dok se u RS-u medijima vjeruje znatno manje – samo 18,6% ispitanika. U RS-u je najveće povjerenje ukazano vjerskim zajednicama, dok su mediji, političke partije i političari na sličnom, vrlo niskom nivou povjerenja.
Novinarka Milkica Milojević izjavila je da ovakvu situaciju nikada prije nisu zabilježili. Sandra Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina, istakla je da je imenovana u radnu grupu za izradu zakona o medijima, ali da grupa nikada nije formalno konstituisana. Izražena je zabrinutost kako bi u praksi mogao izgledati predloženi registar medija.
Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka, upozorio je na sve češće targetiranje novinara u RS-u od strane političara, posebno predsjednika entiteta, što doprinosi stvaranju neprijateljskog narativa prema medijima.
Istraživanje je takođe pokazalo da većina građana BiH (82,4%) smatra da je rad pojedinih novinara politički motivisan – 74% u FBiH i čak 96,4% u RS-u. Ovaj procenat je naročito porastao među građanima RS-a u odnosu na prethodnu godinu.
Kada je riječ o izvorima informisanja, u FBiH dominira televizija, dok se u RS-u građani prvenstveno informišu putem interneta i društvenih mreža.
