Njemački mediji, uključujući portal Focus, donose nove detalje o Husi B., 41-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je trebao biti deportovan iz Njemačke, ali u gradu Keln i dalje ima status toleriranog boravka (duldung).
Njegov slučaj sada je predmet interne istrage koju je pokrenuo novi gradonačelnik Kelna, Torsten Burnmester, član Socijaldemokratske partije (SPD). Gradske vlasti su naglasile da se gradonačelnik neće oglašavati dok istraga traje.
Ranije je Focus muškarca nazivao Marko M. radi zaštite identiteta, no njegov stvarni identitet, Huso B. iz Bihaća, sada je objavljen i u drugim njemačkim medijima. Huso B. u Njemačku je stigao bez ličnih dokumenata, a njegova deportacija trebala je biti izvršena prije 23 godine. Međutim, nadležni organi nisu ga mogli locirati, te se iznenada ponovo pojavio 2007. godine. Nakon dvogodišnjeg pravnog spora, njegova žalba na deportaciju odbijena je.
Zašto 19 godina toleriranog boravka?
Prema dokumentima kojima je Focus imao pristup, deportacija Huse B. nije pokretana nakon što je dobio djecu. Sa suprugom ima osmero maloljetne djece, o kojima se brine Socijalna služba grada Kelna. U septembru 2023. porodici je isplaćena socijalna pomoć u iznosu od 7.250 eura, pri čemu su pojedinačni mjesečni iznosi za roditelje i djecu kretali od 630 do 835 eura.
Kölner Stadt-Anzeiger je pokušao saznati da li gradska administracija provjerava da li djeca zaista primaju ovu pomoć. Odgovor je bio da kontrola ne postoji, te da je to uobičajena praksa i u drugim slučajevima. Ostala pitanja, uključujući da li je Huso B. ikada radio dok boravi u Kelnu, nisu dobila odgovor, iako je naglašeno da se prije odobravanja socijalne pomoći uvijek provjeravaju prihodi i imovina korisnika.
Dobrobit djece i procedura
Kada je upitan da li se osigurava da socijalna pomoć zadovoljava potrebe djece, gradska administracija navodi da se dobrobit provjerava samo u slučajevima kada postoji sumnja da je upitna. Trenutno u Kelnu živi 3.657 stranaca sa statusom toleriranog boravka, od kojih 791 boravi više od pet godina, a 885 duže od deset godina.
Ured za strance radi na deportaciji 1.080 osoba, uključujući one koje žele dobrovoljno napustiti zemlju. Prema prošlogodišnjim podacima, deportovano je 245 osoba, od čega je 130 počinilo krivična djela, dok je 197 dobrovoljno napustilo Njemačku.
Status toleriranog boravka dodjeljuje se samo kada je ugrožena osnovna prava osobe koja treba biti deportovana, ili kada bi deportacija mogla ugroziti prava djece, kako propisuje Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Maksimalno trajanje statusa je šest mjeseci, nakon čega se provjerava opravdanost produženja. Ako razloga za produženje nema, pokreće se proces deportacije, a pri tome se pribavljaju zamjenske putne isprave.
U slučaju Huse B. čini se da zamjenske putne isprave nisu pribavljene, što je kritizirao i Ulrich Breite, generalni sekretar kluba zastupnika Slobodne demokratske stranke Njemačke (FDP) u Gradskom vijeću Kelna. Breite je istakao potrebu reforme sistema kako bi bio efikasniji u slučajevima poput ovog.
