U jeku jednog od najžešćih vojnih pohoda u istoriji Izraela, sigurnosni kabinet te zemlje sve dublje tone u unutrašnje podjele. Posljednji sastanak, održan usred osjetljivih pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze, razotkrio je otvorene sukobe unutar izraelske političke i vojne elite.
Ministar finansija Bezalel Smotrich, poznat po svojim ultranacionalističkim stavovima, uputio je oštru kritiku načelniku Generalštaba Eyalu Zamiru, optuživši vojsku za „veliki neuspjeh“ u distribuciji humanitarne pomoći u Gazi. Smotrich je ustvrdio da izraelske snage nisu uspjele kontrolisati tok pomoći, što, kako tvrdi, ugrožava izraelske interese na terenu. Zatim je otišao korak dalje, sugerišući da bi general Zamir trebao biti podvrgnut ispitivanju na poligrafu, aludirajući na moguće prikrivanje informacija.
Zamir nije ostao dužan. U žestokom odgovoru poručio je ministru: „Vi ste protiv izraelske vojske.“ Premijer Benjamin Netanyahu bio je prisiljen intervenisati, pozvavši obojicu da se smire i fokusiraju na „zajednički cilj“ operacije u Gazi.
Raskoli u kabinetskim redovima postaju sve izraženiji kako se produžava ratni angažman u Gazi. Ministri krajnje desnice, uključujući Smotricha i ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, otvoreno se protive bilo kakvoj humanitarnoj pomoći stanovništvu Gaze. S druge strane, umjereniji članovi, poput ministra vanjskih poslova Gideona Saara, ističu kako je „nemoguće voditi rat bez osnovne humanosti“ i upozoravaju da potpuna obustava pomoći samo dodatno delegitimizira izraelske vojne ciljeve.
Pojedini članovi kabineta otišli su toliko daleko da su predložili „dobrovoljnu migraciju“ Palestinaca – eufemizam koji je u međunarodnim krugovima odmah prepoznat kao opasna aluzija na etničko čišćenje.
U pokušaju da povrati kontrolu nad situacijom i smanji unutrašnje tenzije, Netanyahu je predstavio novu ideju – uspostavu tzv. „humanitarnog grada“ u Rafahu, južnom dijelu Gaze. Prema njegovom prijedlogu, veliki šatorski kompleksi bi privremeno smjestili palestinske civile, dok bi izraelske snage nastavile kontrolu nad granicama i koridorima koji razdvajaju ključne gradove, uključujući Khan Younis.
Međutim, ovaj plan dolazi u osjetljivom trenutku pregovora s Hamasom. Obe strane su pod pritiskom – Hamas traži potpuno povlačenje izraelske vojske iz Gaze, dok izraelska delegacija insistira na zadržavanju vojne prisutnosti, posebno u koridorima Morag i Filadelfija, koji razdvajaju Rafah i Khan Younis. Ti koridori su, prema izraelskoj logici, ključni za onemogućavanje „povratka Hamasa“ u južnu Gazu.
Diplomatski izvori upozoravaju da su pregovori daleko od rješenja, upravo zbog ovih temeljnih nesuglasica. Hamas smatra da nikakav prekid vatre ne može biti trajan bez potpunog izraelskog povlačenja, dok Tel Aviv koristi humanitarna pitanja kao sredstvo političkog pritiska.
Sve ovo odvija se dok međunarodna zajednica i dalje optužuje Izrael za neselektivno razaranje Gaze. Od oktobra 2023. godine, u izraelskim operacijama ubijeno je više od 57.000 Palestinaca, od čega većina žene i djeca. Međunarodni krivični sud već je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, dok se pred Međunarodnim sudom pravde vodi postupak protiv Izraela za genocid.
Pitanje Gaze tako sve više postaje ne samo regionalna, već i globalna kriza, u kojoj je izraelsko političko vodstvo rastrgano između unutrašnjih ideoloških borbi, vojne taktike i rastućeg međunarodnog pritiska. Sve dok ne dođe do jasne strategije i jedinstvenog političkog odgovora, unutrašnji sukobi unutar izraelskog vrha mogli bi dodatno destabilizirati ionako zapaljivu situaciju na Bliskom istoku.
