Klub Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine je pokrenuo inicijativu za uvođenje dva ključna zakona u parlamentarnu proceduru.
Ovi zakoni su Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine i Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, a njihovo pokretanje se odvija bez prethodnog dogovora sa partnerima iz Trojke i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u državnom parlamentu.
Ova odluka dolazi nakon što nije postignut dogovor oko nekoliko ključnih pitanja vezanih za ova dva zakona. Na primjer, prvi zakon, Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, je povučen sa dnevnog reda Vijeća ministara BiH zbog nedostatka dogovora oko lokacije Apelacionog odjeljenja suda. SNSD zagovara Banja Luku kao sjedište tog odjeljenja, dok Trojka preferira Istočno Sarajevo.
Što se tiče drugog zakona, postoji razlika u mišljenjima o tome da li bi trebalo izbaciti strane sudije iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. SNSD insistira na tome da strane sudije treba zamijeniti domaćim, dok Trojka smatra da trenutno nije pravi trenutak za takav korak.
U prijedlogu zakona koji je danas upućen u parlamentarnu proceduru, Banja Luka je predložena kao sjedište Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine. Također, predloženo je izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prema ovom prijedlogu, buduće sudije Ustavnog suda moraju biti državljani Bosne i Hercegovine, s visokim moralnim ugledom i pravom glasa.
Prijedlog zakona također navodi da bi mandat stranih sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava prestao kroz proceduru izbora domaćih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Zamjena stranih sudija bi se vršila tako što bi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno Predstavnički dom, birao domaće sudije iz reda različitih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i ostalih, a potvrđivala ih Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ova inicijativa SNSD-a izazvala je očekivano nezadovoljstvo ostalih političkih subjekata jer je pokrenuta bez prethodnog dogovora sa partnerima u vlasti na državnom nivou. Ovakvo unilateralno djelovanje može dovesti do dodatnih napetosti u već kompleksnoj političkoj situaciji Bosne i Hercegovine, budući da se princip međusobnog dogovora smatra ključnim za stabilnost i funkcioniranje vlasti u ovoj zemlji.
